VL: Što je presudilo za preporuku da
je Barrova ponuda najbolja?
ČOVIĆ: Nadzorni odbor i uprava bili su jednoglasni da treba uzeti u
obzir dva ključna kriterija. Prvi je kako postići najveću cijenu i time
ostvariti važnu zadaću - kako maksimizirati dioničarsku vrijednost.
Drugi je što je dobro za kompaniju. U ovom slučaju se dogodilo da je
ponuda Barra bila u obadva elementa superirornija. Isto tako je bitno
reći – način na koji je Barr prezentirao svoju viziju kako bi kompanija
trebala izgledati – što je uloga Plive, također je bio vrlo važan
element – procjenjuje se da će Pliva zajedno s Barrom imati bolju
perspektivu, razvoj i veću sigurnost na globalnom tržištu.
VL: Već smo znali da barr nudi više i
da Upravi Plive više odgovara. Ono što nam je bilo nepoznato kakvu
ulogu je Barr namijenio Plivi – kakva je zapravo njihova vizija?
ČOVIĆ: Važno je i da su Barr i Pliva izuzetno komplementarni. Barr nema
operacije u Europi a s druge, vidjevši da globalno generičko tržište
pruža mnogo mogućnosti, već neko vrijeme su željeli postati globalna
kompanija. Svijet ide u tom pravcu pa je i za Barr to bila jedna od
strateških stvari. Drugo, Barr i Pliva će na američkom tržištu
značajno ojačati pozicije. Pliva je značajne svoje proizvođačke i
istraživačke kapacitete namijenila američkom tržištu, u Americi je
jedna od 12 vodećih kompanija, pa ćemo dati značajan doprinos američkom
tržištu. Što se tiče asortimana, nema velikog preklapanja, svega
nekoliko proizvoda. Činjenica da Pliva ima vrlo jaku poziciju u
srednjoj istočnoj i zapadnoj europi je svakako bila atraktivna, jer je
Barr već neko vrijem želio lansirati svoje proizvode na ta tržišta ali
nije imao priliku, ili nije našao optimalan način.
VL: No, kakva će biti pozicija Plive
unutar Barrove grupe?
ČOVIĆ: Sad ću vam reći ključnu poruku: Pliva će unutar Barrove
grupe biti vrlo ravnopravan partner, Pliva zadržava svoje ime,
postaje headquarter za sve europske operacije – za istočnu i za zapadnu
Europu. To je puno više od onoga što nam je nudio Actavis – on je Plivi
namijenio ulogu regionalnog igrača. Pliva će imati odgovornost za
ogromno tržište, nemojmo zaboraviti da se radi o 600 milijuna ljudi,
dva puta više nego što je populacija SAD-a.
Komplementarnost se vidi u tome što Barr do sada nije imao
vlastitu proizvodnju aktivnih farmaceutskih sirovina za proizvodnju
lijekova – Pliva u taj brak unosi sposobnosti, znanja i proizvodne
kapacitete za proizvodnju tih sirovina koje postaju itekako važni u
budućoj generičkoj industriji, sve više i više ključni faktor
uspjeha.Generička industrija je izuzetno kompetitivna, pritisak na
cijene je ogroman. Naša tri pogona u Istočnoj Europi, Krakow, Zagreb i
Brno, su izuzetno troškovno konkurentni u odnosu na slične pogone
u SAD-u. Za vjerovati je, a to je Barr i potvrdio, da će
značajnon podići kapacitetet iskorištenja na te tri lokacije kako
bi učinio vlastite proizvode što konkurentnijim. Barr je kompanija sa
snažnom korporativnom kulturom koja nam je vrlo bliska. Tijekom dvije
godine već smo radili na istraživanju i tu se već stvorila dobra
obostrana kemija.
VL: Je li nadzorni odobor trebalo
uvjeravati da je to najbolja ponuda?
ČOVIĆ: Ne, odluka je bila apsolutno jednoglasna. Vrlo je važno da je
Barr istraživački orijentirana kompanija, mnogo ulažu u razvoj i bili
su jednostavno oduševljeni onim što Pliva pruža u svojim istraživačkim
mogućnostima – namjeravaju značajno povećati ulaganja u
istraživanje i razvoj. Barr vjeruje u ono u što vjeruje i Pliva – da će
budućnost farmaceutike biti biotehnologija – nevjerojatno složena i
skupa tehmologija. Danas nema mnogo kompanija koje su je počele
razvijati, a Barr i Pliva kao što znate već imaju zajednički projekt.
Dakle vidite, gotovo knjiški primjer kako dvije kompanije mogu biti
komplementarne. Rezultat toga će biti treća najveća globalna generička
kompanija u kojoj će Pliva biti itekako ravnopravan partner odogovran
za ogromno tržište od 600 milijuna ljudi.
VL: Dakle, veliki dio sredstava
zaistraživanje će biti uložen upravo u Hrvatsku?
ČOVIĆ: Upravo u hrvatskoj, i Hrvatska će, vjerujte mi, u budućnosti
imati itekako važnu ulogu u strategiji nove grupe.
VL:Barr je očito bio u igri od samog
početka, kad je Actavis objavio svoje namjere. Je li bio u igri i prije
toga?
ČOVIĆ: Ne, s Barrom smo samo poslovno surađivali i nikada nismo o toj
temi razgovarali. Međutim onog dana kad smo primili neobvezujuću ponudu
Actavisa, rekao sam tada da dubokom vjerujem da da ponuda neće biti
jedina ni najbolja. Već tada smo razmišljali o imenu Barra, što je
kasnije dovelo do toga da smo stupili u kontakt.
VL: Ono što je ovdje zanimljivo je da
u stvari još ništa nije gotovo. Imate li ikakvih naznaka da bi moglo
doći do nadmetanja?
ČOVIĆ: Ne, iako su to procesi u kojima se nikada ne zna. Ne mogu
u ovom trenutku reći jer bi to ulazilo u zonu špekulacija.
Vodili proces prema najboljim međunarodnim uzancama, sve kompanije
dobile su jednak tretman, uložili smo nevjerojatnu količinu vremena i
truda. Sve kompanije u nekoliko stupnjeva su poboljšavale svoje ponude,
znajući da postoji jedan dan kada treba dati onu zadnju i najbolju
ponudu. Ako se poštuju neke međunarodne uzance, onda mislim da je to
to.
VL: Što slijedi, nikada do sada nismo
imali ovakvu transakciju?
ČOVIĆ: Da ovo je jedinstveni slučaj. Važno je reći da je ovo do sada
najveće američko ulaganje u ovom dijelu Europe. Jedna velika američka
kompanija se odlučila kroz Plivina vrata ući u Europu. To je priznanje
ne samo za Plivu nego i za Hrvatsku da će jedna američka kompanije
imati svoje sjedište za europske operacije upravo u Zagrebu. Proces će
trajati neko vrijeme.
VL: Po svemu sudeći jedini gubitnici
su Actavis i Zagrebačka burza?
ČOVIĆ: Pa znate, ja mislim da bi bilo dobro i razgovarat ću o tome s
Barrom, da i oni izlstaju svoje dionice na zagrebačkoj burzi. Mislim da
bi to bilo dobro i da će hrvatski brokeri biti zadovoljni.Činjenica je
da je preko 60 posto prometa činila Pliva i naravno da je to tužni
trenutak za Zagrebačku burzu.
VL: Je li realno očekivati da će svi
prodati dionice. Možda će netko zadržati u očekivanju da će vrijednost
i dalje rasti?
ČOVIĆ: Kada smo dobili prvu ponudu Actavisa, to je bilo nekih 1,64
miljarde dolara. Kad smo se odlučili odbiti tu ponudu, odlučili smo se
na puno neizvjesniji, rizičniji i dugotrajniji put, ali sa vjerom da
Pliva vrijedi više. Ja se sada osjećam moralno snažnim da smo uložili
vlastito vrijeme i kredibilitet, ali vrijednost današnje imovine
dioničara je 2,2 milijarde dolara. To znači da smo stvorili novu
vrijednost od gotovo 500 milijuna dolara za dioničare. Vi znate da
Hrvatska vlada odnosno mirovinski fond drži oko 18 posto dionica. Na
dan Actavisove ponude njihova je vrijednost bila 1,77 milijardi kuna.
Danas vrijedi 2,2 milijarde kuna.
VL:Pod uvjetom da odluče prodati.
ČOVIĆ: Čak i da ne odluče, to toliko vrijedi. To znači da su zaradili
nekih 400 milijuna kuna. Eto ja vjerujem da će mirovinski fond poslati
jedno pismo i reći: Hvala dečki. Mi ćemo preporučiti svim dioničarima
da prodaju dionice Barru jer mislimo da smo stvorili maksimalnu
vrijednost za dioničare, koja odražava stvarnu, punu i fer vrijednost
kompanije. Bilo koji manjinski udjeli ne bi bili benefit za manjinske
dioničare.
VL:Ima li hrvatska država ikakve
korisiti od zadržavanja udjela?
ČOVIĆ: Dok smo još bili javna kompanija imalo je smisla. U
primijenjenoj situaciji kad Pliva postaje dio jedne velike grupe, gubi
se smisao imati udio u jednoj takvoj kompaniji. Actavisova ponuda od
570 kuna bila je neprijateljska i bilo je za očekivati neutralan stav
vlade. Actavis već ima svoje pogone u Rumunjskoj Turskoj, Srbiji, i
pitanje je koliko bi htio ulagati u Hrvatskoj koja od tih zemalja nije
jeftinija. No, sad se smisao gubi i moja preporuka vladi je da proda
dionice. Ekonomski interesi sad će novom vlasniku diktirati nova
ulaganja i povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, što je ipak ono što
vladu najviše u ovom trenutku zanima, a vjerujemo da će PLIVA u
budućnosti putem poreza značajnije doprinositi državnom proračunu
VL: Hoćete li i vi prodati svoje
dionice?
ČOVIĆ: Da, svakako!
INTERVJU
