Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Barančić: S potporama za R&D može stati ezgodus stručnjaka

Prepoznavanje softverskog sektora kao ‘vertikalne’ industrije omogućilo bi i rast prihoda i zapošljavanja te globalnu konkurentnost
25. travnja 2017. u 14:48 0 komentara 397 prikaza
Tajana Barančić iz CISEx-a, udruge izvoznika softvera, o državnoj podršci IT industriji
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Nakon što je ministrica gospodarstva Martina Dalić objavila da su prva tri projekta na natječaju “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja” (IRI) odobrena, razgovarali smo s predsjednicom CISEx-a Tajanom Barančić. Udruga okuplja hrvatske softverske izvoznike, glavne interesente među malim i srednjim biznisima za IRI natječaj vrijedan 200 milijuna eura.

Prema prvim rezultatima natječaja i najavama ministrice, smatrate li da su to dobre vijesti za IT industriju?

Drago nam je da ministrica Dalić podržava tu ideju, jer je to nužno. No, ne možemo reći da smo zadovoljni dok se to ne provede u djelo. Danas se oko 80 posto softverskih tvrtki ne može natjecati za sredstva EU fondova za R&D (istraživanje i razvoj), jer se rješenja koja razvijaju ne uklapaju u prioritete Strategije pametne specijalizacije RH. Podatak da čak 40 posto projekata prijavljenih na IRI natječaj dolazi iz IT sektora jest argument da IT treba postati vertikala tj. da sektor postane prioritet. Nama je to još novi dokaz da je IT najpotentniji inovacijski sektor u RH te da zna komercijalizirati inovacije na međunarodnom tržištu.

Zašto vam je važno da IT bude “vertikala”?

Prema našim informacijama, do kraja 2016. na IRI natječaj prijavljeno je 70-ak projekata. Sada se spominje da ih je oko 90. Čak i da je samo 20 do 25 posto njih iz IT industrije, mogla bih reći da smo odradili odličan posao u animaciji IT industrije da se prijavi na natječaj. Ako ne možemo pokazati “pipeline” projekata, ne možemo ni očekivati “vertikalu” u Strategiji, jer bi zaključak bio da u tom segmentu nema inovacijskog i R&D potencijala. Znam za barem 80-ak R&D projekata iz softverske industrije koji se ne mogu javiti na IRI natječaj jer IT nije “vertikala”.

Možda je država očekivala da će odaziv iz drugih industrija biti veći?

Ne očekujem preveliki odaziv iz ostalih industrija, jer tvrtke u Hrvatskoj najčešće na takvim natječajima padaju zbog strukture kapitala i problema s dokazivanjem vlastitog sudjelovanja i likvidnosti razvoja. Hrvatske softverske tvrtke s tim nemaju problema što znači da bi, kad bi mogle, imale i realnu šansu ostvariti R&D projekte.

Zašto bi država u R&D-u favorizirala IT industriju?

Tajana Barančić i Dženan Lojo CISEx Tražimo reviziju pametne specijalizacije i ne želimo plaćati turistički namet

Prema godišnjim izvješćima za 2015. vidljivo je da upravo hrvatska IT industrija ima najznačajnija ulaganja u razvoj novih proizvoda. Kroz analizu nama dostupnih R&D projekata u IT-ju, na svakih 150 tisuća kuna EU potpore otvara se jedno novo i odlično plaćeno radno mjesto. Država bi nam time pomogla da zadržimo stručnjake u Hrvatskoj. To znači, povećanim brojem R&D projekata motivirali bi one željne izazova da ostanu i rade, čak i uz manju plaću nego u Irskoj. Same plaće mogle bi biti nešto veće zbog EU potpore, a projekti bi rezultirali globalno konkurentnim proizvodima i uslugama. Dobili bismo rast prihoda, zapošljavanja i veću profitabilnost nego kad se radi “custom made” rješenje po narudžbi kupaca. Sve to jamči dodatni rast zapošljavanja, ali i plaća te rezultira jačanjem sektora i okretanjem trenda egzodusa STEM-ovaca.

Ako softverašima tako dobro ide, a govori se o rastu prihoda, izvoza i broja zaposlenih, što će vam poticaji?

To što hrvatskom IT-u dobro ide nije odraz samo stanja u Hrvatskoj, već svjetski trend. Sve zemlje svijeta imaju rast IT-ja i zato se već godinama bore za resurse, kvalitetne IT I STEM kadrove, jer oni koji ih imaju od njih će profitirati. U te države će hrliti takvi dobro plaćeni kadrovi i ulaziti visokotehnološke tvrtke koje će plaćati masne poreze na lijepe dobiti. Hrvatska u tome ne radi ništa.

Kako doživljavate činjenicu da IT plaća harač turizmu?

To je nedostatak vizije. Lani smo HTZ-u platili 7 milijuna kuna. Naravno da će država poduprti industrije koje potiču zapošljavanje i izvoz. No, turizam nije jedina takva. Hrvatski softveraši su to dokazali. Hrvatskoj treba jasna i odlučna inovacijska politika – inovacije su pokretač društva i uzročnik rasta BDP-a, ne samo u IT-ju nego u svim sektorima.

>> U Tehnološkom parku Zagreb održan BoB na temu razvoja novih proizvoda

>> Online trgovinu tek čeka pravi bum

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.