Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 80
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OSVAJAJU NAGRADE PO SVIJETU

Dao je otkaz na poslu pa se prebacio u razgranati obiteljski biznis: 'Ne stignemo se posvaditi jer stalno radimo'

Šiškovci: OPG Ivan Knežević najveći je proizvođač meda u Hrvatskoj
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/16
08.08.2022.
u 09:41

Od Iloka do Vranskog jezera Kneževići voze košnice na ispašu, a imaju i Muzej pčela

Od dana kad je za 500 kuna kupio drvenu vrcaljku, snujući kako će se ona naći u muzeju što će ga otvoriti, do dana kad je uspio ostvariti svoj san, prošlo je barem dvadeset godina. Lanjskoga 7. prosinca – na dan svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara – Ivan Knežević u svojim je Šiškovcima, sela iz kojeg je ponikao "otac bećarca", muzikolog Slavko Janković, otvorio jedinstveni Muzej pčela i pčelarstva pokazavši tako svijetu sve što su njegov otac Adam, sin koji je dobio ime po djedu i on kroz protekla dva desetljeća uspjeli prikupiti.

Radilica je 50 milijuna

Uz drvenu dimilicu, od zaborava i uništenja spasili su pčelarsku opremu kakvu su rabili naši stari, među kojom su i glinena košnica napravljena u Dražu u Baranji još 1880. godine te stotinjak godina stara slamnata košnica u kojoj je petnaestak godina staro i još uvijek netaknuto saće. Jedan od gotovo pet stotina eksponata je i vrcaljka na kojoj se Ivan učio pčelariti. U sklopu muzeja je i knjižnica s više od dvije stotine naslova, a najstarija je knjiga iz 1879. godine. Muzej je kruna obiteljske medne priče Kneževića, u selu znane pod nadimkom Milogranski, započete prije više od stotinu godina – od prvih koraka Ivanova djeda, preko oca Adama koji sad jedva čeka da se oporavi nakon operacije koljena kako bi sa svojih osamdeset mogao nastaviti pčelariti, do Ivanova usavršavanja i modernizacije gospodarstva i njegova sina Adama koji već dugo ozbiljno korača pčelarskim stopama Kneževića. Naravno, bez pomoći žena, sestara, snahe i zetova priča ne bi bila kompletna. Jer zajedničkim su snagama osvojili čak 38 pehara za prva mjesta na raznim ocjenjivanjima meda u Hrvatskoj i inozemstvu. Toliki broj priznanja Kneževiće čini najtrofejnijim pčelarima u Hrvatskoj, a teško da je ikome i u svijetu pošlo za rukom toliko puta biti prvi. Osim ovih, imaju i barem četiri stotine raznih drugih diploma i medalja koje su dobili za kvalitetu svojih proizvoda.

Pčelarenje je naš način življenja – u jednoj rečenici sažima životni moto svoje obitelji 54-godišnji Ivan. Naime, Kneževići su najveći seleći pčelari u Hrvatskoj i svoje košnice od proljeća do jeseni voze na ispašu od Iloka do Vranskoga jezera. U jednome smjeru potegnu i 600 kilometara. Pčele prevoze sa svoja dva kamiona, pa kad dođu na cilj, iz kontejnera vade košnice koje ostaju na livadama i u šumama. Kada su na terenu, često se zna dogoditi da spavaju u automobilu, a vodu iz potoka griju za pranje. Nakon što smjeste svoje radilice, vraćaju se kući. Već imaju uigran sustav s domaćim stanovništvom oko toga tko će se brinuti o pčelama dok oni u Slavoniji rade druge poslove na gospodarstvu. Imaju više od šest stotina košnica, a u svakoj je oko 70.000 pčela, ukupno oko 50 milijuna radilica. Uz med – ovu će godinu završiti s više od 30 tona, a uz uobičajene vrste meda u ponudi imaju i suncokretov te med od uljane repice – proizvode i razne druge proizvode vezane za pčele kao što su propolis, cvjetni prah, matična mliječ, med u saću, pripravci za imunitet, pčelinji vosak, svijeće od pčelinjeg voska, kremasti med s dodatkom cvjetnog praha, matične mliječi i propolisa koji su nazvali gigamed... Zapravo, rade sve proizvode koji se mogu raditi od meda, i pogače, satne osnove...

– Dolaze k nama autobusi pčelara, da vide kako je to sve uopće moguće – govori Ivan. Kada ih ljudi pitaju zašto je njihov med toliko dobar, skromno odgovaraju da je tajna u tome da, osim vrcanja, oni ne rade ništa drugo. Sve odrade pčele. Kneževići sve vrijeme prate novitete u pčelarstvu i odlaze na sajmove da vide što je novoga, je li se na tržištu pojavilo nešto što će im koristiti.

Ivanova obitelj osvojila je čak 38 pehara za prva mjesta na ocjenjivanjima meda kod nas i inozemstvu. Toliki broj priznanja čini ih najtrofejnijim pčelarima u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

– Nikada mi ni kune nije žao uložiti jer znam da će nam sada olakšati, a jednoga dana netko će naslijediti, tradicija se neće ugasiti – s razlogom je uvjeren Ivan. Naime, sin Adam je od malih nogu pčelar, nedavno je osnovao i vlastiti OPG. Ima trojicu sinova – Jurja, Ivana i Šimuna. Mlađa od Adama, Kristina, majka je četverogodišnjeg Ariana. Kristina i njezin suprug, Pakistanac Sohail Ahmad, odnosno Sale, kako su ga Slavonci prozvali, s Arianom su se prije godinu i pol odselili u Zagreb gdje Sohail radi kao prevoditelj, no u Šiškovce odlaze kad god uspiju, a u metropoli su napravili i svojevrsnu podružnicu obiteljskog pčelarstva jer tu prodaju med Kneževića. Kada je Sohail došao u Šiškovce, među prvim riječima koje je naučio bile su "izvoli", "hvala" i – "40 kuna", koliko je prije šest godina stajao med. Danas mu je kod Kneževića cijena od 50 do 65 kuna.

Zar da naplaćujem zrak?

Najmlađa kći Ivana i njegove Blaženke, Ana Marija, u listopadu ove godine se udaje. Budući zet Miljenko već se uz Kneževiće "navukao" na pčelarstvo, iako o njemu do ulaska u tu veliku obitelj ništa nije znao. Puno rade, ali i zarade dovoljno za normalan život. Zbog pčelarstva je Ivan, mehaničar po struci, svojedobno dao i otkaz. Trenutačno je na poštedi jer je nedavno imao infarkt pa mu je ugrađena premosnica. Njegova Blaženka i ovoga je puta, baš kao i prije šest godina kad se dogodilo isto, svojski potegnula. Obitelj je složna, razmirica među njima nema, uostalom da bi ovaj posao i mogli raditi, moraju biti baš takvi kakvi jesu.

Ivanovi djed i otac bili su pčelari, a i sin već ima svoj OPG. Naravno, bez pomoći žena, sestara, snahe i zetova priča ne bi bila kompletna
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

– Ne stignemo se posvaditi jer stalno radimo kao pčele – smije se Ivan. Na svome su obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Kneževići prvi u Hrvatskoj otvorili api-komoru, kako bi pomogli ljudima s respiratornim problemima. Boravak u njoj i inhalacija potpuno su besplatni, baš kao i razgledavanje Muzeja pčela i pčelarstva.

– Mnogi mi kažu da sam lud, ali kako bih mogao naplaćivati nekome disanje zraka iz košnice, pa zar da naplaćujem zrak? – čudi se Ivan. S api-komorom pokrenuli su Kneževići jedan oblik zdravstvenog, a s muzejem seoskog turizma. Ovu će potonju granu i proširiti. Naime, u obližnjoj Cerni kupili su plac uz šumu gdje se sada nalazi dio njihovih košnica i gdje planiraju graditi kuće za odmor. Zbog toga će se prvi put javiti i na natječaj iz fondova EU. No bez obzira na ishod natječaja, i ovaj će obiteljski san Kneževići sasvim sigurno ostvariti. Pa makar i za dvadeset godina.

OPG IVAN KNEŽEVIĆ, ŠIŠKOVCI

S tradicijom pčelarenja duljom od stotinu godina obitelj će ove godine proizvesti više od 30 tona meda. Imaju sve moguće vrste – od cvjetnog, bagremova, lipova, kestenova do meda uljane repice, suncokreta, vrijeska... Proizvode i propolis, matičnu mliječ, vosak, pelud... Iznimno je tražen njihov gigamed – kremasti med s dodatkom cvjetnog praha, matične mliječi i propolisa. Prodaju na kućnom pragu, preko svoje stranice med-knezevic.com, na tržnici u Vinkovcima i Županji te u nekoliko trgovina zdrave hrane u Zagrebu i Splitu. Imaju više od 600 košnica s pčelama.

Komentara 2

ST
Stipan
11:49 08.08.2022.

Najviše se mućka sa medom!

Avatar patkovic
patkovic
12:35 08.08.2022.

jedan pčelar mi je kazao kako je bio naivan dok nije shvatio kako rade dobrostojeći pčelari - svaki dan ih hrane šećernim sirupom, to je slično ko i rakija od šećera - isplati se

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije