Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Kombinirana mirovina I. i II. stupa biti veća od one iz proračuna

Predsjednik uprave Allianz ZB, društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima o budućnosti mirovina u Hrvatskoj
24. svibnja 2019. u 14:18 0 komentara 284 prikaza
Kristijan Buk
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Teme mirovina i mirovinskog sustava ne prestaju puniti medije otkad je Vlada u sklopu izmjene šireg paketa zakona podigla minimalnu dob za umirovljenje na 67 godina. Dok su potez pozdravili stručnjaci, rejting agencije i Bruxelles kao jednu od rijetkih odrađenih reformi, na noge su se digli sindikati. Moramo li dulje raditi, kako vidi budućnost II. stupa, koliko su mirovinski fondovi zaradili članovima te kakvu strategiju planiraju za 40-ak milijardi kuna štednje kojom upravljaju u svom prvom intervjuu medijima govori Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianza ZB.

Mirando Mrsić MOGUĆI KOLAPS Bivši ministar Mrsić: Povlaštene mirovine se trebaju financirati iz proračuna

Kako komentirate informacije sindikata o prikupljenih oko 700.000 potpisa za referendum “67 je previše”?
Rekao bih da pitanje mirovinskih sustava i mirovina, odnosno njihovih adekvatnosti i održivosti u dužem roku predstavljaju izazov i za puno razvijenije ekonomije od naše i da je pitanje puno kompleksnije od pitanja rada do 65 ili 67 godina. Što je čovjek dulje u drugom stupu, svakim danom mu je mirovina veća. Posebno želim naglasiti da, po meni, nema alternative individualiziranoj štednji za mirovine, to je jedini način da se ljudi pripreme za starost s dovoljnim ušteđenim iznosima.

Slažete li se s ocjenama da povećanje granice za mirovinu na 67 godina ne rješava problem jer nedostaje bar 280.000 radnih mjesta u privatnom sektoru da bi sustav bio održiv i da treba ići prema konceptu III. stupa kao u Sloveniji?
Generalno se slažem da u Hrvatskoj nedostaje radne snage. Svakodnevno slušamo da kompanije imaju ozbiljnih problema s manjkom radnika u različitim sektorima, od građevinskih radnika do liječnika. Je li to 200.000, 300.000 ili 100.000, ne mogu reći. Osobno ne smatram da bismo trebali ići u smjeru Slovenije, mislim da je naš 3-stupni sustav najbolji jer ljudi imaju priliku kroz plaću izdvajati za mirovinu te dodatno štedjeti kroz III. stup. Sve više zemalja se ponovno vraća na neku od varijanti II. stupa; Poljska ga ponovno vraća, V. Britanija uvodi nešto slično našem II. stupu, u Slovačkoj gdje je bio otvoren u dva navrata vrlo mali broj ljudi je izašao. Bitno je osvijestiti ljude da je to njihova osobna imovina, primjerice kao štednja u banci. Izuzetno je važno da se u ovako dizajniranom sustavu nastavi jačanje II. i III. stupa.

Prosvjed protiv mirovinske reforme Mirovinska reforma Teško do posla, a još teže do mirovine

Kakve su prinose ostvarili AZ fondovi prošle godine?
Kada gledamo prinose mirovinskih fondova, treba gledati duže periode. U jednoj se godini može dogoditi neka anomalija ili ne uspijete u potpunosti realizirati investiciju pa prinos može biti ili jako dobar ili jako loš. Uvijek naglašavamo da smo ulagači na duži rok i kao takve nas treba promatrati. Od osnutka do kraja travnja ove godine prosječni godišnji prinos u AZ fondu kategorije A iznosi 7,23%, u fondu B 5,51%, a u fondu C 5,52% i značajno je iznad stope inflacije što znači da smo povećali realnu vrijednost imovine članova. Općenito kada pričamo o milijardama, kad kažete da smo kao industrija od 100 milijardi pod upravljanjem, 30 milijardi zaradili, članovima je to imaginarno. Ali, drugo je kad netko na osobnom računu putem weba ili mobilne aplikacije vidi da je uplaćeno 300.000 kuna, a da mu je zarađeno još preko 100.000. To je stvaran novac pojedinog člana, njegova imovina kojom će jednog dana raspolagati i to je nešto što svatko razumije!

U prva 2 mjeseca 2019. bilo je 400 zahtjeva za izračun mirovine kombiniranih osiguranika (u I. i II. stupu). Koliko bi se ljudi moglo vratiti u prvi stup?
Svi ljudi koji su sada spremni za mirovinu iz kombiniranog sustava, proveli su jako malo vremena u II. stupu. Najnoviji podaci koje su predstavili kolege iz REGOS-a pokazuju da od 385 onih koji su podnijeli zahtjev za mirovinom, 57 posto odlučilo se za kombiniranu mirovinu iz I i II. stupa. Rekao bih da je to jako dobra brojka s obzirom na tih 16-17 godina koje su proveli u kombiniranom sustavu  što je objektivno kratki period. Sve naše kalkulacije za budućnost pokazuju da će kombinirana mirovina biti veća nego samo ona iz I. stupa, naravno ovisno o vremenu štednje i visini primanja.

Inicijativa '67 je previše' Još jedan dan za potpis Mlađi od 57 radit će dulje: Rođenima ‘62. do ‘65. postupno produljenje staža

Ušteđenih 100 milijardi kuna u II. stupu “golica maštu” političarima, stalno se čuju ideje kako to “bolje” potrošiti. Imate li političkih pritisaka u što bi trebalo uložiti?
Političkih pritisaka nema. Mi smo profesionalci, radimo odgovorno, imamo implementirane procedure, jasno definirane procese, a naši su dioničari – dvije etablirane financijske institucije koje su korporativno upravljanje dovele na najvišu razinu. To je tzv. kineski zid. Naravno, nama je država zakonodavac i partner u pojedinim projektima, ali mi kao Uprava i društvo odgovaramo da svaka investicija bude financijski opravdana.

Mirovinska štednja

Prosječna uplata u III. stup u našim fondovima je oko 4000 kuna godišnje, a optimalna uplata je 5000 kuna godišnje ili 416 kuna mjesečno za ostvarivanje maksimalnog državnog poticaja od 750 kuna. Ono što je bitno kod mirovinske štednje je upravo horizont štednje. Primjerice: s uplatom od 200 kuna mjesečno na rok od 30 godina uplatit ćete 72.000 kuna, a iznos na računu (uz 3% prinosa godišnje i državni poticaj) rezultirat će ušteđevinom u III. stupu u iznosu većem od 130.000 kuna. Ako pred sobom imate samo 15 godina štednje i uplaćujete 400 kuna, uplatit ćete istih 72.000 kuna, ali će stanje na računu iznositi samo nešto više od 100.000 kuna. Mislim da je zaključak jasan!

UMO Neuroscience
Neurofeedback
Zašto se sve više roditelja odlučuje za UMO igraonicu i što je to neurofeedback?

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.