Najcrnji petak ikad – vrišti iz reklama trgovačkih lanaca, šoping centara i s društvenih mreža, a kupci su u 'niskom' startu. 'Ogromnim' popustima od 20 do 70%, 'happy hoursima' za Crni petak, 'Friday Weekom', 'Black Daysima'..., trgovci ih mame već tjednima bacajući udice za 'najcrnji' dan i od dodatnih 15-30%. Na šoping maraton pozivaju čak i ljekarne, pa nije čudno što stručnjaci svake godine predviđaju nove rekorde u potrošnji. Ove godine za oko 15% više nego lani kada je prema podacima HGK na sam dan Crnog petka ostvarena vrijednost od 136,84 milijuna eura, što je pak u odnosu na godinu ranije rast od 7,49 posto u odnosu na Crni petak iz 2023. i 127,3 milijuna eura vrijednih fiskaliziranih računa u djelatnosti trgovine na malo.
Iako ta američka tradicija, globalni šopingholičarski blagdan, u nas nikad nije zaživio u obujmu i slikama kakve se otamo šalju u svijet, činjenica je da se pojačano troši čitav mjesec, naročito između Black Fridaya, koji 'pada' zadnjega petka u studenom pa do Cyber Mondaya (kibernetičkog ponedjeljka), tri dana kasnije. Veliki dio potrošnje čini online kupnja o čemu podaci Porezne ne pružaju podatke, dok su najtrgovani proizvodi, prema anketama, odjeća i obuća, tehnika te kozmetički proizvodi.
Istraživanja govore kako tradicionalne velike rasprodaje na kraju godine, kad se trgovci najčešće rješavaju zaliha, neće propustiti čak 79% potrošača. Čak 77% ih planski odgađa kupnju kako bi željeni proizvod uhvatilo po nižoj cijeni. No pomnijim praćenjem kataloga, barem ovih hrvatskih, jasno je kako su neki proizvodi tijekom godine koštali i manje na nekim drugim sniženjima, posebice gledaju li se uređaji i namještaj za opremanje doma. Upućeni tvrde i kako je previše stranica sponzoriranog sadržaja s izmišljenim recenzijama za proizvode koje prodaju, a i sve više lovaca u mutnom kojima se, pogotovo nakon online kupnje, brzo gubi svaki trag, a pristigla roba, ako je i bude, nema veze s preplaćenom narudžbom.
Procjene su kako u Hrvatskoj djeluje najmanje 6000 lažnih internetskih trgovina. Trgovci se služe i trikovima o ponudi koja vrijedi još samo danas ili je na lageru svega nekoliko komada, a ako i 'ubodu' povoljnije, potrošači najčešće završe s viškovima odjeće, obuće, lonaca, mutipraktika, posteljine... koje nikad neće obući ili upotrijebiti. Iz HUB-a upozoravaju i na sve sofisticiranije oblike krađe osobnih i kartičnih podataka, ističući kako prevaranti upravo u danima najvećih sniženja pojačavaju aktivnosti, ciljajući korisnike lažnim ponudama, oglasima i internetskim trgovinama koje izgledaju uvjerljivo – ali služe isključivo prikupljanju i zlouporabi osobnih podataka. Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) savjetuju potrošačima da se prije nego krenu u kupovinu "informiraju o svojim pravima i ne daju zavesti euforijom sniženja".
– Usporedite popuste i cijene – često nas mame natpisi – sniženja do 70% ili 80%, ali suština je u riječi "do", jer su sniženja obično 20 do 30%. Pored snižene cijene mora biti iskazana i najniža cijena u zadnjih 30 dana – kažu iz HUZP-a. Na robi s greškom mora biti točno označeno gdje je i u čemu se sastoji jer se takva roba ne može reklamirati. Vraćanje robe i povrat novca – za kupnju koja je obavljena fizički na prodajnom mjestu, trgovac nema zakonsku obvezu preuzimanja i povrata novca. Kod dostave paketa valja provjeriti sadržaj prije nego se potpiše preuzimanje. Ako su proizvodi oštećeni u transportu i dostavi moguće oštećenje trgovci prebacuju na potrošače...
Otvori KEKS Pay
