Iako nekad tek u sitnim slovima otkrijemo kako je u nekom proizvodu domaće tek "prepakiravanje" u nekom od skladišta trgovaca ili veletrgovaca, sustavom neobveznog označavanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kojega provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) barem bismo za meso i mesne proizvode (kulen, kobasice...), mlijeko i mliječne proizvode (jogurt, sir, maslac, vrhnje...), jaja, brašno i med te mljekomate i jajomate koji nose jednu od njihovih oznaka trebali biti sigurni što kupujemo. Iz HAPIH-a kažu kako je cilj takvog sustava označavanja informiranje potrošača o podrijetlu proizvoda s ciljem zaštite i jačanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Tako se primarnim proizvođačima osigurava povećanje proizvodnje i sigurniji plasman proizvoda na tržištu čime prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih proizvoda, a potrošači kupovinom takvih proizvoda siguran, provjeren i kvalitetan proizvod dokazanog podrijetla.
- Kupujući tako označene domaće proizvode doprinosi se održivosti hrvatske poljoprivrede i čuvaju radna mjesta u primarnoj proizvodnji i prehrambenoj industriji, a ujedno čuva i unaprjeđuje život u cjelokupnom ruralnom prostoru – objašnjavaju. Znak Hrana s hrvatskih farmi i polja tako jasno poručuje da je proizvod koji potrošači kupuju nedvojbeno nastao u Republici Hrvatskoj, da ima potvrdu sljedivosti od farme do stola kojom poljoprivredno-prehrambeni proizvod na tržištu dobiva dodatnu vrijednost, a građani u ubrzanom tempu života brzu i provjerenu informaciju – tvrde iz HAPIH-a te dodaju kako je samo u 2021. godini tim znakom, između ostaloga, označeno gotovo 96.000 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, oko 17 milijuna jaja i gotovo 93.000 tona meda.
- Naš prepoznatljiv znak Meso hrvatskih farmi prvobitno je namijenjen označavanju svježeg svinjskog i junećeg te mesa peradi u RH. No zbog velikog interesa proizvođača domaćih mesnih delicija, proširen je i na označavanje proizvoda od mesa. Tako su i kulen, šunka, kobasica... neki od proizvoda koji mogu nositi znak Meso hrvatskih farmi – objašnjavaju. Specifičnost ovog znaka su dvije boje koje daju još precizniju informaciju. Znak u crvenoj boji jamči cjelokupno hrvatsko podrijetlo mesa i mesnih proizvoda - životinje su rođene, uzgojene i zaklane, a meso prerađeno u Hrvatskoj. Znak u plavoj boji potvrđuje pak da su životinje uzgojene, a meso prerađeno u Hrvatskoj.
Pravo na korištenje znaka Jaja hrvatskih farmi ostvaruju svježa konzumna jaja iznesena od kokoši nesilica u Republici Hrvatskoj, a osim na proizvodima, u promotivne svrhe može se koristiti i na jajomatima te pročeljima peradarskih farmi – i to samo onih koje su evidentirane u Registru farmi kokoši nesilica, što je i uvjet za ostvarivanje prava na znak. Posebna zanimljivost znaka Jaja hrvatskih farmi je da građani i sami mogu provjeriti podrijetlo kupljenog proizvoda označenog tom znakom – na aplikaciji. Nakon što se u aplikaciju unese identifikacijski broj odnosno oznaka koja se nalazi na svakom pojedinom jajetu, pojavljuje se točan naziv farme na kojoj su jaja proizvedena, način držanja nesilica te podaci o samom proizvođaču.
Na sličan način i svaki kupac staklenke meda u programu Med hrvatskih pčelinjaka može provjeriti podrijetlo meda te ostale podatke kao što su datum vrcanja, lokacija paše i proizvođački naziv meda. Samo treba upisati jedinstveni serijski broj s naljepnice kojom je označena staklenka meda u internetsku aplikaciju www.med.hapih.hr. Posredstvom ove aplikacije potrošač se može i povezati s proizvođačima, jednostavnim pretraživanjem pčelara po županijama, proizvođačkom nazivu meda ili imenu i prezimenu pčelara u programu.
- Osim praćenja sljedivosti proizvodnje, ovaj će znak potvrditi i visoku kvalitetu domaćih proizvoda – kaži iz HAPIH-a. U laboratorijima HAPIH-ovog Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima, između ostaloga, obavlja se i analiza mlijeka i meda u programu označavanja. Tako se primjerice godišnje analizira više od 1,5 milijun uzoraka mlijeka, a rezultati analiza pokazuju da je više od 95 posto hrvatskog mlijeka I. klase, napominju.
Pravo na korištenje znaka Brašno hrvatskih polja i/ili Kruh hrvatskih polja također su dio neobveznog sustava označavanja kako bi se potrošačima dokazanom sljedivošću domaće proizvodnje žitarica osigurali kvalitetni mlinski i pekarski proizvodi s utvrđenim podrijetlom. Pravo na korištenje tih oznaka ostvaruje se za brašno i pekarske proizvode dobivene od žitarica zasijanih u RH. Korisnici znaka mogu biti pravne ili fizičke osobe ili vlasnici žitarica (OPG) koji stavljaju brašno na tržište. Znak se ističe na ambalaži proizvoda koji se stavlja na tržište i u tom pogledu udovoljava svim važećim propisima, zaključuju iz HAPIH-a.
Bilo bi dobro kad bi u Hrvatskoj postojao jedan univerzalni sustav označavanja. Međutim, i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ima svoj dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - Dokazana kvaliteta. Taj nacionalni sustav kvalitete osmišljen je, tvrdi se, kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim i kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi, naglašavaju. U ovaj sustav se mogu uključiti svi sektori proizvodnje i prerade. Trenutačno priznate oznake "Dokazana kvaliteta" odnose se na sektore voća, konzumnih jaja, povrća, mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda, svježeg svinjskog i junećeg mesa te meda određenih tvrtki, OPG-a i poduzetnika, što je notificirano i na razini EU. Troškovi ulaska u sustav prihvatljivi su kroz intervencije 77.01 i 77.02 iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027., koja nudi mogućnost pokrivanja troškova certificiranja kao i potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja, koje provode skupine proizvođača.
Tu su još i oznake HGK Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a na EU razini oznake ZOS, ZOZP i ZTS. EU je, naime, još 90-ih uspostavila jedinstven sustav koji omogućuje zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje ili su pak proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi su, dakle, označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (ZTS) koji se nalazi na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda. Upravo taj znak potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.
I svaki trgovac danas ima oznake za 'hrvatske' proizvode, od Okusa zavičaja, Naše mi najbolje paše... Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dodjeljuje oznaku "Živjeti zdravo", a Grad Zagreb, primjerice, i Plavi ceker... Na potrošačima je da pomno čitaju deklaracije – i da se u svoj toj šumi znakova što bolje snađu.
FOTO Bome je upeklo! Pogledajte kako turisti traže spas u moru
Kupuj Hrvatsko je motor nerealnog dizanja cijena. Prehrambeni proizvodi Krasa, Podravke, Zveceva, PIKa, Gavrilovica, Jamnice skuplji su i do 50 posto od sličnih proizvedenih u Italiji, ili Sloveniji. Ne vjerujem da zaposlenik u Hrvatskoj ima 50 posto veću plaću od onog u Italiji i Sloveniji. Pod hitno treba slogan ne kupuj hrvatsko.