Pomicanje sata unatrag u jesen mnogima se čini kao dobrodošao dar – dodatnih 60 minuta sna u nedjeljno jutro. Međutim, znanstvena istraživanja i iskustva brojnih ljudi pokazuju da ono može imati značajne posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, iznimno je osjetljiv na promjene u ciklusu dana i noći. Posljedice su često trenutačne i očituju se kao umor, razdražljivost, pad koncentracije i opći osjećaj iscrpljenosti koji može potrajati danima, pa čak i tjednima nakon promjene vremena. Tijelo se bori uskladiti unutarnji osjećaj za vrijeme s novim, vanjskim rasporedom, što dovodi do poremećaja u lučenju hormona poput melatonina, ključnog za regulaciju sna.
Iako većina ljudi osjeti tek blage i prolazne smetnje, za neke skupine, posebice one s postojećim zdravstvenim problemima, jesenska promjena sata može predstavljati ozbiljan rizik. Brojne studije ukazale su na zabrinjavajuću povezanost između pomicanja sata i povećanog rizika od određenih zdravstvenih tegoba. Narušavanje biološkog ritma ne utječe samo na san i produktivnost, već može opteretiti i kardiovaskularni sustav. Istraživanja su zabilježila blagi porast incidencije srčanih i moždanih udara u danima neposredno nakon promjene vremena.
Jedan od najučinkovitijih pristupa jest postupna prilagodba. Umjesto da se u nedjelju probudite sat vremena kasnije prema novom vremenu, pokušajte nekoliko dana prije same promjene postupno pomicati vrijeme odlaska na spavanje i buđenja. Primjerice, počnite tri do četiri dana ranije ići u krevet i ustajati 15 do 20 minuta ranije nego inače. Na taj način, do dana promjene, vaše tijelo će se već gotovo u potpunosti priviknuti na novi raspored, a šok za organizam bit će minimalan. Ovaj postupan prijelaz omogućuje biološkom satu da se lagano rekalibrira, umjesto da doživi naglu i zbunjujuću promjenu.
Jednako važnu ulogu u sinkronizaciji našeg unutarnjeg sata igra i svjetlost. Izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu, osobito u jutarnjim satima, najsnažniji je signal koji naš mozak može primiti kako bi regulirao ciklus budnosti i spavanja. Kratka šetnja odmah nakon buđenja ili doručak uz prozor mogu učiniti čuda za razinu energije i lakše razbuđivanje. S druge strane, ključno je stvoriti optimalne uvjete za spavanje tijekom noći. Vaša spavaća soba trebala bi biti prava oaza mira – mračna, tiha i ugodno prohladna. Koristite zamračene rolete ili teške zavjese kako biste blokirali svu vanjsku svjetlost. Uklanjanje svih izvora umjetnog svjetla pomaže u poticanju proizvodnje melatonina, hormona koji tijelu signalizira da je vrijeme za odmor.
Osim prilagodbe svjetlu i tami, važno je obratiti pozornost i na životne navike, posebice u danima oko promjene sata. Smanjite unos kofeina i izbjegavajte ga u potpunosti najmanje šest do osam sati prije spavanja. Također, izbjegavajte teške i obilne obroke neposredno prije odlaska u krevet, jer će tijelo energiju usmjeriti na probavu umjesto na odmor i regeneraciju. Posebno je važno ograničiti vrijeme provedeno ispred ekrana. Plava svjetlost koju emitiraju mobilni telefoni, tableti i televizori dokazano ometa prirodne cirkadijalne ritmove i otežava usnivanje. Pokušajte uvesti pravilo da se svi ekrani gase barem dva sata prije spavanja. Umjesto toga, posvetite se opuštajućim aktivnostima poput čitanja knjige, tople kupke ili laganog istezanja.
Dosljednost je temelj zdravog sna, bez obzira na doba godine. Pokušajte ići spavati i buditi se u isto vrijeme svakoga dana, uključujući i vikende. Održavanje konzistentne rutine spavanja jača unutarnji sat i pomaže tijelu da predvidi kada je vrijeme za odmor, a kada za aktivnost. Ne zaboravite ni na redovitu tjelesnu aktivnost, koja dokazano poboljšava raspoloženje i kvalitetu sna. Barem pola sata umjerene aktivnosti dnevno može značajno pomoći, no izbjegavajte naporno vježbanje nekoliko sati prije spavanja. Naposljetku, pokušajte smanjiti razinu stresa i izbjegavati aktivnosti koje vam stvaraju nervozu u večernjim satima.
Otvori KEKS Pay
