Rezervate na Medvednici i područja označena kao značajan krajolik gotovo potpuno će zamračiti, a ulice oko Jelačić-placa svijetlit će kao da je svakog dana Advent. Dio je to plana rasvjete Zagreba, dokumenta koji je Grad poslao u postupak savjetovanja s javnošću, a njime se metropola dijeli u pet zona, počevši s onom u kojoj žarulja gotovo nigdje neće biti pa sve do područja najveće osvijetljenosti koje obuhvaća 45.000 kvadrata u centru.
Usklađivanje do 2035.
Cilj je plana, objašnjavaju, smanjiti svjetlosno onečišćenje te od njega zaštititi biljni i životinjski svijet, a podjelom grada na zone te propisivanjem dopuštenih jačina rasvjete smanjit će se i potrošnja struje. Dokumentom se gradski propisi usklađuju sa Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja iz travnja 2019. te pravilnikom o zonama donesenom godinu poslije. Zakon, naime, nalaže svim jedinicama lokalne samouprave da donesu planove rasvjete, a pravilnik propisuje detalje poput podjele na zone te definiranja osvjetljenja u svakoj od njih.
Tekstualno i grafički zagrebački plan rasvjete svaku je ulicu smjestio u određenu zonu, a posebna se pozornost pridavala uvrštavanju parkova, šuma, jezera i drugih zelenih površina. Zone su rangirane od E0 do E4, a u najnižu, nazvanu područjem prirodne rasvijetljenosti, spadaju posebno zaštićena područja poput rezervata Mikulić potok – Vrabečka gora i Bliznec – Šumarev grob na Medvednici te močvarnog sustava Savica na jugoistoku grada. Ljudska je aktivnost ondje podređena prirodi, napominje se, pa se zato očekuje da će izletnici vidjeti malo ili nimalo svjetla. Blaga rasvjeta temperatura boje do maksimalnih 2200 K bit će dopuštena samo uz pješačka područja i prometnice. – Nije li potrebna, rasvjetu u zoni E0 treba ugasiti – napominje se.
A od 641 četvornog kilometra koliko je obuhvaćeno planom rasvjete, na zonu E0 otpada 15,5 četvornih kilometara ili 2,43 posto. Čak 400 četvornih kilometara, odnosno 62,7 posto metropole, spada u zonu E1, područje tamnog krajolika. Riječ je, piše u dokumentu, o područjima gdje vanjska rasvjeta negativno utječe na floru i faunu ili remeti karakter zone, a uglavnom su to ruralni dijelovi metropole izvan granica naselja. Tako u zonu E1 spadaju ostatak Parka prirode Medvednice, šume i park šume, parkovi koji se smatraju spomenikom parkovne arhitekture poput Maksimira, Ribnjaka i Zrinjevca, zeleni pojas uz obalu Save, zelenilo u podsljemenskoj zoni, groblja i vodocrpilišta, ali i pojas u radijusu od 100 metara od gradskih zvjezdarnica. I ondje se mogu koristiti samo svjetiljke maksimalne temperature do 2200 K.
U zonu E2, koju čine područja niske ambijentalne rasvijetljenosti, spadaju lokacije u kojima ljudi svakodnevno obitavaju, parkovi koji nisu u zoni E1 te zelene površine u urbanom dijelu grada, uključujući Jarun. S obzirom na to da je riječ o područjima koja ljudi često posjećuju, u E2 spada i ugostiteljsko-turistički dio Sljemena, poput tamošnjeg tornja. Zonom E3, odnosno područjem umjerene rasvjete, obuhvaćene su pak sve prometnice koje nisu u zonama E2 i E4, terminali javnog prijevoza i poslovne zone.
U potonjim dvjema zonama mogu se koristiti svjetiljke temperature boje do 3000 K. A posljednja, zona E4, obuhvaća samo Trg bana Jelačića, Ilicu do Frankopanske te Draškovićevu, Jurišićevu, Prašku i Frankopansku ulicu, a ograničenja topline svjetiljki nisu navedena. – Zona E4 predviđena je za područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura korisnika prilagođena umjereno visokim razinama rasvijetljenosti. Vanjska rasvjeta općenito je potrebna za sigurnost, ugođaj, udobnost i često je jednolična i kontinuirana – ističe se u planu rasvjete.
Uvodi se i svjetlostaj, što je od donošenja pravilnika obveza svih gradova i općina. Razdoblje je to u kojemu se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu razinu, a počinje sredinom noći te traje tri sata. Intenzitet cestovne i javne rasvjete za to se vrijeme mora smanjiti za najmanje 50 posto početnog, a oglasne ploče veće od 20 kvadrata trebaju se isključiti. Uvode se i druga ograničenja pa tako dokument propisuje da se rasvjeta na sportskim površinama i javnim igralištima mora ugasiti nakon 23 sata, a u blizini poslovnih, turističkih i ugostiteljskih građevina smanjiti ili ugasiti najkasnije sat vremena nakon završetka radnog vremena. Postoje, naravno, i iznimke pa se tako ova pravila ne primjenjuju u slučaju posebnih manifestacija poput Festivala svjetla, Adventa, javnih priredbi i drugih velikih događanja. Sva vanjska rasvjeta postavljena prije 1. travnja 2019., navodi se u dokumentu, mora se uskladiti s planom najkasnije do 4. ožujka 2035., a ona postavljena nakon tog datuma odmah nakon njegova stupanja na snagu.
Smanjuje li onečišćenje?
A nakon što je plan upućen u postupak savjetovanja, oglasili su se i udruge i pojedinci koji se bave proučavanjem svjetlosnog onečišćenja. Građanska inicijativa Mračna strana svjetla tako je u objavi na Facebooku kritizirala planirane zone. "Po ovoj karti izgleda da u Zagrebu živi pet milijuna stanovnika, a očito se nalazimo u Belgiji gdje su autoceste osvijetljene u punom profilu", napisali su.
Problem je nešto detaljnije objasnio astronom i potpredsjednik udruge Naše nebo Boris Štromar. – Na prvi pogled, karta zona čini mi se katastrofa. Ispada, primjerice, da je jako veliko područje u centru u zoni E4, gdje se dopušta najviše moguće osvjetljenje. Praktički im se dopušta da usred noći mogu bliještiti svjetla trgovina i ostalih objekata, iako nema nikog na cesti – kazao je Štromar.
Otvori KEKS Pay
Kako revolucionarno i pametno, ugasiti javnu rasvjetu. Slijedece je ukinuti vodovod. Travnjake ionako ne odrzavaju. Ovi su svakim danom sve blesaviji