Na sljedećoj sjednici Skupštine pred zastupnike će stići i izmjene Zaključka o dodjeli novčane pomoći građanima čije su kuće i stanovi oštećeni u potresu. Zašto? Pa kako bi se dijelu korisnika omogućilo dodatno vrijeme za opravdavanje već isplaćenih sredstava. Riječ je o građanima koji su nakon potresa dobili novac za obnovu, ali zbog dugotrajnih i složenih postupaka obnove još uvijek nemaju dokumente kojima bi dokazali da su sredstva namjenski potrošili. Podsjetimo, Grad Zagreb je od 2020. godine kroz tri javna poziva dodjeljivao novčanu pomoć fizičkim osobama za obnovu stanova i obiteljskih kuća stradalih u potresu. Pomoć je iznosila 30 posto procijenjene štete, ali najviše do 50 tisuća kuna po nekretnini. Ukupno je zaprimljeno 1.644 zahtjeva, a pravo na pomoć ostvarilo je 1.085 građana, kojima je isplaćeno nešto više od 41,8 milijuna tadašnjih kuna.
Svi korisnici potpisali su s Gradom ugovore kojima su se obvezali da će u roku od godinu dana od isplate dostaviti dokaze da je novac doista utrošen za obnovu, primjerice, račune ili dokumentaciju o izvedenim radovima. U slučajevima kada to nije bilo moguće, Grad je već imao mogućnost produžiti rok, ali najdulje do pet godina od isplate sredstava.
Međutim, dio građana koji su ušli u sustav državne obnove i dalje čeka početak ili završetak radova. Zbog toga oni, iako su novac dobili, nemaju račune ni dokumente koje bi mogli dostaviti Gradu. Dodatni problem predstavlja i manjak građevinskih tvrtki, zbog čega se obnova u mnogim slučajevima dodatno odgađa. Do kraja 2025. godine takvu dokumentaciju nisu dostavila ukupno 233 korisnika gradske novčane pomoći. Bez izmjene postojećih pravila, tim bi se građanima mogla aktivirati bjanko zadužnica koju su dali prilikom potpisivanja ugovora, što bi značilo prisilnu naplatu i dodatno financijsko opterećenje, iako obnova njihovih nekretnina još nije ni završena. Upravo kako bi se to izbjeglo, Grad predlaže da se rokovi dodatno produlje.
Prema predloženim izmjenama, korisnici koji nisu uspjeli na vrijeme dostaviti dokaze, imat će obvezu to učiniti u roku od šest mjeseci nakon završetka radova odnosno provedene obnove, a najkasnije do 31. prosinca 2030. godine. Uz to, Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša morat će sve korisnike najkasnije do 31. ožujka 2026. godine službeno obavijestiti o krajnjem roku za dostavu dokumentacije, elektroničkom poštom ili pisanim putem. Istodobno se ovlašćuje gradonačelnik da s korisnicima sklopi dodatke postojećim ugovorima, kako bi se novi rokovi i način dostave dokaza jasno i nedvosmisleno uredili. Grad ovim prijedlogom nastoji uskladiti formalne obveze s realnim stanjem na terenu te spriječiti da građani koji još čekaju obnovu budu sankcionirani zbog okolnosti na koje nisu mogli utjecati.
Otvori KEKS Pay
