Prošle su tri godine otkako stanovnici Trešnjevke okupljeni u inicijativu "Stop gradnji na zelenoj javnoj površini" vode borbu za očuvanje posljednje takve površine na križanju Nove ceste i Žajine. Ipak, unatoč njihovim naporima, sve je izvjesnije da će na toj lokaciji niknuti nova zgrada, nakon što je Ministarstvo graditeljstva odbacilo žalbe Grada i stanara na izdanu građevinsku dozvolu, ocijenivši ih neosnovanima.
Sve je krenulo, kako smo ranije pisali, kad su stanovnici susjednog nebodera zatekli privatnog izvođača kako reže krošnje stabala. Počeli su istraživati i shvatili da je čestica na križanju Nove ceste i Žajine, koju su godinama koristili kao park i koju je uređivao Zrinjevac, parcelirana i vraćena privatnoj osobi u naturi kao imovina "oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine". I to je, rekli su nam tada iz Inicijative, "najveća greška koju je Grad napravio" jer se time omogućila višestambena izgradnja. Zemljište, kažu, nije smjelo biti vraćeno u naturi, već novčanom odštetom, upravo zbog zadržavanja javne namjene tog prostora.
Pozivajući se na Zakon o komunalnom gospodarstvu, susjedi su, tako, u travnju 2023., okupljeni u građansku inicijativu "Stop gradnji na zelenoj javnoj površini", preko vijeća Mjesnog odbora Samoborček podnijeli prijedlog da se čestica proglasi javnim dobrom u vlasništvu Grada, a godinu dana kasnije Gradska skupština odlučila je da se zelena parcela vodi kao "javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu Grada". No na dan kada je odluka donesena, investitor je ogradio parcelu i počeo izlijevati beton, rekli su nam iz Inicijative tada, a ubrzo su doznali i da se investitor žalio te da je Visoki upravni sud ukinuo odluku Skupštine, navodeći kako to zemljište nikad nije bilo javna površina, već obrasla i neodržavana čestica.
U gradskoj upravi su nam, pak, objašnjavali kako su pred sudom iznijeli dokaze da je riječ o održavanoj javnoj zelenoj površini. Dostavili su, nabrojili su, snimke iz zraka Državne geodetske uprave iz 2015. te ortofoto karte, kao i Google Street View prikaze iz 2011., 2014., 2019. i 2023. godine. Na tim se materijalima, isticali su, vide elementi javne zelene površine, drvored, klupe, kiosk. Usto je, kazali su, dostavljena i dokumentacija kojom se potvrđuje da je površinu održavao Zrinjevac. No stanari i dalje tvrde da gradska vlast nije učinila sve što može da zaštiti park, a u međuvremenu je izdana građevinska dozvola za višekatnicu.
– Shvatili smo da je sama procedura izdavanja građevinske dozvole započela početkom 2024. te je postupak trajao u vrijeme dok je čestica bila u statusu zaštite – govori Nikolina Rajković iz građanske inicijative i stanarka susjednog nebodera. Stranke u postupku, uključujući Grad Zagreb, žalile su se na građevinsku dozvolu, kaže, napominjući da je time Grad zapravo uložio žalbu na odluku vlastitog Ureda za prostorno planiranje koji izdaje te dozvole.
– No resorno je ministarstvo odbilo žalbe Grada i ostalih žalitelja i ocijenilo da je izdana građevinska dozvola zakonita, a iz Grada će sada navodno pokrenuti upravni spor – objašnjavaju nam stanovnici Žajine, među kojima je i Vlasta Muštar, koja se pita "zašto Grad koji izdaje dozvole nije oborio tu građevinsku, a ne predao je Ministarstvu na postupanje". Da su lokacijske i građevinske dozvole akti za provedbu prostornih planova koji se izdaju u upravnim postupcima koje javnopravno tijelo ne rješava po slobodnoj ocjeni, već isključivo na temelju zakona i drugih propisa, a u skladu s prostornim planovima koje donosi Gradska skupština, kažu nam, pak, s Radićeva trga.
– Ovo upravno tijelo nije ovlašteno uskratiti izdavanje lokacijske ni građevinske dozvole investitoru koji ispuni uvjete za izdavanje tog akta propisane Zakonom o prostornom uređenju, odnosno Zakonom o gradnji – napominju. A kažu i da je točno da su uložili žalbu na izdanu građevinsku dozvolu.
– Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine rješenjem od 23. siječnja 2026. odbilo je žalbe Grada i ostalih žalitelja. U zaštiti svojih prava i pravnih interesa, u zakonom propisanom roku, Grad je podnio tužbu na temelju Zakona o upravnim sporovima. Navedeni upravni spor je u tijeku te se čeka zakazivanje rasprave – objašnjavaju. Problem je, tvrdi Mirko Lujić, i što investitor i dok traje upravni spor, na vlastitu odgovornost ima pravo graditi.
– Mi smo u strahu od toga. Zahtijevamo od Grada da štiti javni interes i zalaže se za njega u upravnom postupku. U skladu s očuvanjem javnog interesa, apeliramo i na resorne gradske urede da dostave Vijeću Mjesnog odbora Samoborček glavni projekt građevinske dozvole kao i parcelacijski elaborat kojim je formirana sporna čestica. Smatramo da s njim nešto nije u redu jer ne prati oblik ni veličine parcela na koje se naslanja – naglašava. Iako im je i dalje dominantan interes da se park očuva kao javna zelena površina, sada su, naglašavaju stanari, u pomalo paradoksalnoj poziciji.
– Zapravo zahtijevamo da se, ako se već mora graditi, gradi po GUP-u. Ako se gradi, neka se bar propisno gradi. GUP-om je propisano nešto što se zove "pretežita visina bloka", u ovom dijelu to su prizemlje, dva kata i potkrovlje ili uvučeni kat. A ovdje se planira zgrada od šest katova na čestici koja veličinom i oblikom odudara od uličnog niza – upozoravaju.
Hoće li Vijeću MO Samoborček na uvid dati glavni projekt građevinske dozvole i parcelacijski elaborat kojim je formirana sporna čestica, kao i zašto zemljište nije zaštićeno prije povrata u privatno vlasništvo odnosno zašto se nije izvršila isplata naknade umjesto povrata zemljišta u naturi, s ciljem očuvanja javne namjene iz Grada nam, pak, nisu odgovorili.
Otvori KEKS Pay
Svaki park se po tome moze odlukom ministra pretvoriti u betonsku gradjevinu. Turska je Švica za nas.