"Zlatne šezdesete" godine prošlog stoljeća donijele su zamah na domaćoj glazbenoj sceni u svakom pogledu, od razvoja diskografskih kuća i medija – televizijske, radijske i novinske prisutnosti, sa sve slušanijim radijskim programima i sve višim standardom zabavnih emisija Televizije Zagreb – do razvoja klubova te popularizacije festivala i uostalom samih glazbenika.
Svaka generacija ima svoje zlatne godine, ali neporeciva je činjenica da su šezdesete imale nešto posebno, i u svijetu i kod nas. Spram elitnijih žanrova poput jazza, zabavnoglazbena scena bila je popularnija i usprkos iskliznuću u populizam, ili možda baš zbog toga, bila je epicentar masovne zabave šezdesetih. Na glazbenoj sceni događale su se novosti inspirirane televizijom, slikom novog (mogućeg) načina života, rastuće diskografije, dolaskom američkog rock and rolla te utjecaja talijanskoga festivala Sanremo, a sve zajedno tvorilo je talionicu, društveno-kulturni kotao u kojem je šezdesetih eksplodirao “big bang” domaće estrade, šlagera, zabavne glazbe, šansone i poslije rocka.
ZAGREBAČKI FESTIVAL, 1963. – 1973.
Pobjeda se čekala kod susjeda koji ima televizor do dugo u noć, kao da se radilo o nokautu Muhammada Alija
Rastuća festivalska scena obilovala je novonastalim hitovima za masovnu upotrebu, a Zagrebački festivali bili su zastupljeni na vinilnim pločama Jugotona.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
