Paromlin iza Glavnog kolodvora s kraja 19. stoljeća, spomenik kulture
prve kategorije, propada još od 1988. godine, kada je izgorio u požaru.
Dimnjak mu se počeo cijepati na dva dijela, a iako su godinama razni
investitori risali projekte kojima bi mu dali novu namjenu, u
sudbinskim kartama zapisano mu je da će se nastaviti raspadati i nakon
što dočeka 2009. godinu.
Grad u pat-poziciji
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa Gradu nije ni na kraj pameti
da počne sanaciju zaštićenih dijelova, skladišta brašna, silosa,
kotlovnice na kojoj je dimnjak, zgrade transmisije i mlin.
Grad je 2001. godine Paromlin kupio od zagrebačkih pekarni Klara, no u
zemljišne se knjige ne mogu upisati jer je Državno odvjetništvo stavilo
zabilježbu. Razlog je DORH-ova istraga zakonitosti privatizacije Klare.
Pročelnica za imovinsko-pravne poslove Ninoslava Zeković smatra da se
zabilježbom nepotrebno nanosi šteta Gradu.
– Istraga o privatizaciji ne bi trebala imati veze s pravom na
vlasništvo nekretnine i kupoprodajnim ugovorom koji smo potpisali za
Paromlin – kazala je N. Zeković. Zabilježbom je Grad doveden u
pat-poziciju. Iako je generalni urbanistički plan prostor Paromlina
odredio kao gradski projekt, natječaj osim zbog imovinskih zavrzlama ne
mogu raspisati jer nemaju viziju što bi na tom mjestu bilo najbolje
izgraditi. Smeta im i željeznička pruga i terminal na Glavnom kolodvoru.
Njihov će položaj u prostoru svakako utjecati na izgled projekta
Paromlin. Hrvatske željeznice godinama najavljuju spuštanje ili
podizanje željezničke pruge i premještanje terminala, no do sada nije
bilo pomaka.
Pročelnica Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture Doris Kažimir
kaže da ni sama ne zna koga bi “pritisnula” da sanira zaštićenu zgradu.
– Vlasnici su odgovorni za zaštićene objekte, a zbog zabilježbi u
gruntovnici ne zna se tko je vlasnik. Nitko neće ulagati u nešto za što
ne zna da će biti njegovo. Poglavarstvo Grada bilo bi odgovorno i za
uređenje i određivanje namjene da je Paromlin čisto u vlasništvu Grada
– objasnila je D. Kažimir.
Smatra da zgrada Paromlina nikako nije pogodna za gradnju hotela, no
ima širok spektar mogućih namjena. Jedna od idealnijih bila bi gradnja
kongresnog centra.
Produžetak potkove
Dio uz Paromlinsku cestu, gdje se sada nalaze ruševne zgrade, prema
GUP-u će se srušiti, dio uz Paromlinsku za proširenje te ceste, a dio
pokraj za produžetak zelene Lenucijeve potkove. No nema ni približnog
datuma kojim bi se označio početak preuređenja Paromlina i susjednog mu
zemljišta Gredelja koji bi trebao biti novo središte Zagreba.
TRNJE Spomenik kulture bez budućnosti zbog bezidejnosti Grada i nemogućnosti upisa
Paromlin propada jer je bivši vlasnik Klara pod istragom
