Izložba "Marginalije u središtu", koja se sutra otvara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, obrađuje pojavu rukopisnih zapisa na rubu knjiga uz izbor najzanimljivijih primjera s građe koja se u čuva u NSK te potječe iz razdoblja od kraja srednjeg vijeka do suvremenosti. Rukopisni zapisi smješteni na rubu, odnosno margini rukopisa ili tiskane knjige, tihi su glas čitatelja, svjedoci čitateljskog procesa i dijaloga između teksta i čitatelja, a svrha im je pojasniti, obogatiti, komentirati ili ispraviti sadržaj teksta, napominju iz NSK.
Ova izložba prikazuje bogatstvo i raznolikost marginalija, neovisno o jeziku i pismu kojim su pisane te pokazuje kako se često najveće priče nalaze na marginama, ističe se u priopćenju. Na izložbi će se moći vidjeti primjeri marginalija koji potječu iz različitih razdoblja i ističu se svojim posebnostima, a nalaze se na raznovrsnoj građi: od bilježaka i crteža u starim knjigama, većinom iz 15., 16. i 17. stoljeća, preko suvremenijih zapisa u udžbenicima, znanstvenim i književnim djelima, do osebujnih prikaza na kartama, partiturama i grafičkoj građi, pa i komentara u digitalnim okružjima.
Marginalije se nalaze u Vinodolskom zakonu, najstarijem spomeniku hrvatskoga običajnog prava, na partiturama poznatoga hrvatskog skladatelja Blagoja Berse, kao i na nacrtu glavnoga obrambenog zida tvrđave Osijek iz sredine 18. stoljeća, a među najsuvremenije oblike marginalija mogu se ubrojiti i komentari čitatelja na društvenim mrežama, kao u primjeru pozivnice NSK na izložbu "Dragi Lastane!", organizirane u povodu 70. obljetnice časopisa Modra lasta.
Autori izložbe su povjesničarka umjetnosti i kustosica Iva Perinić i knjižničar za baštinske zbirke Ivan Volarević. Na otvorenju izložbe Tomislav Matić s Hrvatskog instituta za povijest održat će prigodno predavanje "Na rubu stranica – Bogatstvo srednjovjekovnih marginalija". Izložba "Marginalije u središtu" organizirana je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, a moći će se razgledati do 7. studenoga.