Analiza Europske agencije za okoliš pokazala je da Slavonski Brod ima najzagađeniji zrak u EU. Iako se dugo mislilo da je isključivi krivac za zagađenje Rafinerija nafte, ta se informacija pokazala netočnom s obzirom na to da pogon u susjednom Brodu (BiH) već više od šest godina ne radi, a zrak na lijevoj obali Save opet je najlošije kategorije. Iz ekoloških udruga stižu upozorenja da je stanje alarmantno. Prošle i pretprošle godine Slavonski je Brod bio na neslavnom prvom mjestu po prosječnoj dvogodišnjoj koncentraciji štetnih lebdećih čestica PM2,5, koja je na objema gradskim mjernim postajama iznosila 27 µg/m3. Za ilustraciju, Svjetska zdravstvena organizacija kao svoj konačan cilj odredila je koncentraciju od 5 µg/m3.
Brođane posebno zabrinjava što su mjerne postaje već mjesec i pol dana u kontinuitetu u crvenom i ljubičastom (iznimno onečišćen zrak), a koncentracije lebdećih čestica PM2,5 u pojedinim su se intervalima penjale i iznad 160 µg/m3, što je doista alarmantno. Usto, Slavonski Brod je na prvom mjestu u Hrvatskoj i s onečišćenjem lebdećim česticama PM10. Na popisu potencijalnih krivaca kućna su ložišta, promet, industrija, specifičan zemljopisni položaj. Građani traže konkretna rješenja i podsjećaju da zagađeni zrak utječe i na zdravlje.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije prof. dr. sc. Ante Cvitković ističe kako se situacija s onečišćenjem zraka u Slavonskom Brodu prati već 16 godina. Prema Akcijskom planu za poboljšanje kvalitete zraka, promet u ukupnom zagađenju pridonosi s 8 posto, a ložišta s čak 80 posto, ne računajući pozadinsko ili prekogranično opterećenje. Procijenjeni broj smrti u Hrvatskoj povezan s onečišćenjem zraka za 2019. godinu iznosi 3600, za Bosnu i Hercegovinu 7800, a za Sloveniju malo više od tisuću. – Teško je kazati koliki je točan doprinos onečišćenja zraka incidenciji karcinoma pluća. Dok je radila Rafinerija, istraživali smo teške metale kao što su vanadij, kalij, nikal i nismo našli povezanost kod ljudi. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je da povišene vrijednosti lebdećih čestica utječu na kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Iz tog razloga te koncentracije treba spustiti na najnižu moguću razinu – istaknuo je dr. Cvitković.
Podaci o zagađenom zraku i dalje alarmiraju, no rješenja još nema, barem dok svi odgovorni ne odluče promijeniti navike i primijeniti nove tehnologije kojima će pridonijeti čistijem zraku. Grad i okolica u pilot-razdoblju bit će bliže izvoru novca za subvencioniranje projekata energetske obnove, najavila je za nedavnog boravka u Slavonskom Brodu i resorna ministrica Marija Vučković. Plan je građanima pomoći da zamijene kućna ložišta investiranjem u fotonaponske elektrane i plinske instalacije.
Prof. dr. sc. Dražan Kozak sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu objašnjava kako indeks kvalitete zraka predstavlja mjernu vrijednost koja opisuje razinu onečišćenja zraka i njegov mogući utjecaj na zdravlje ljudi. Računa se na temelju koncentracija određenih zagađujućih tvari u zraku i prikazuje u obliku jednostavne ljestvice s bojama i kategorijama kvalitete.
Napredak tehnologije
– U Slavonskom Brodu problemom najčešće smatramo PM25 – lebdeće čestice veličine 2,5 mikrograma. To je odgovornost svih nas u ovom gradu. Ljeti je stanje bolje, zimi katastrofalno. Različiti portali pokazuju različite vrijednosti, stoga budite oprezni kad birate platformu koju ćete koristiti. Pratio sam mjerenja po satima. Pitanje za mjerodavne i nadležne jest – zašto se oko dva sata noću događa fenomen da vrijednosti lebdećih čestica ide u nebo? Bilo je dana kad su vrijednosti išle do 250. To vam je kao radioaktivnost. Nismo ni svjesni dok nije prekasno – istaknuo je prof. Kozak.
Prof. dr. sc. Adnan Mašić s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu navodi kako državne institucije objavljuju samo prosječne godišnje vrijednosti, no to nije dovoljno. Mjerenja kvalitete zraka treba dopuniti naprednim tehnologijama, odnosno mobilnim senzorima umreženima preko internetskog 'oblaka'. – Mi u BiH imamo dobru suradnju s timovima iz Slovenije i Hrvatske. Ljudi koji se ovime bave dobro znaju situaciju u susjednim državama. Stanovništvo ne voli restrikcije. Mi smo samo jednom imali uzbunu i vožnju par-nepar po tablicama. To nije dobro prošlo, nitko to neće ponoviti. Nitko nije spreman odreći se komoditeta. Nitko nije spreman platiti dio troška iz svog džepa. To su stvari koje su nam svima zajedničke. Dakle, treba promijeniti svijest ljudi. Dok se to ne dogodi, nećemo riješiti problem – smatra prof. Mašić.
VIDEO Kao suho zlato: Ovu namirnicu Hrvati plaćaju najviše u EU, cijena je za 136 posto viša od prosjeka
Otvori KEKS Pay
