Znanstvenici su prvi put pružili dokaze o tome kako genetska struktura pojedinca utječe na razvoj raka, naglašavajući važnost personaliziranog pristupa prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti. Mnogi pušači nikada ne razviju rak pluća, dok se ta bolest pojavljuje i kod pojedinih ljudi koji nikada nisu pušili. Jednako tako, rak kože neće se razviti kod svih osoba koje su izložene sunčevu zračenju. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, mogla bi pomoći u rasvjetljavanju dugogodišnje zagonetke u biologiji raka – zašto ljudi izloženi sličnim okolišnim čimbenicima rizika često imaju potpuno različite zdravstvene ishode. – Ova studija pruža nam fascinantnu naznaku da naši naslijeđeni geni mogu imati velik utjecaj na način na koji se rak razvija nakon oštećenja DNK – rekao je Sam Godfrey, voditelj informiranja o istraživanjima u organizaciji Cancer Research UK. Istraživači su utvrdili da čak i relativno male naslijeđene genetske razlike mogu promijeniti način na koji se tumori razvijaju nakon izlaganja jednakom oštećenju DNK koje uzrokuje rak. Tvrde da rezultati naglašavaju potrebu da se naslijeđena genetika i raznolikost populacije uključe u buduće strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, prenosi Euronews.
Rezultati upućuju na to da naslijeđena genetska podloga određene osobe pomaže odrediti koje će se mutacije zadržati, kako će se tumor razvijati te potencijalno kako će reagirati na liječenje. – Prvi smo put uspjeli pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utječe i na procese nastanka mutacija i na puteve koji vode do razvoja tumora – rekao je Duncan Odom, koji je vodio istraživanje dok je radio na Institutu CRUK Cambridge, a sada radi u Njemačkom centru za istraživanje raka u Heidelbergu. Istraživači su upotrijebili četiri genetski različite skupine miševa kako bi oponašali razinu genetske raznolikosti sličnu onoj među ljudima. Miševe su zatim izložili jednakim dozama poznatog karcinogena jetre, dietilnitrozamina. Riječ je o tvari koja se može pronaći u duhanskom dimu i nekim prerađenim prehrambenim proizvodima, a poznato je da oštećuje DNK u stanicama jetre, uzrokujući mutacije koje mogu pokrenuti rast tumora.
Unatoč tome što su u kontroliranim uvjetima primili jednaku dozu karcinogena u istoj dobi, odnosno kada su imali 15 dana, životinje su razvile rak različitim evolucijskim putevima, ovisno o svojoj genetskoj podlozi. Znanstvenici su analizirali gotovo 600 tumora kako bi rekonstruirali način na koji su se karcinomi razvijali. Iako su brojni tumori na kraju aktivirali jednake biološke procese koji potiču rast raka, do tog su rezultata došli različitim mutacijama i genetskim promjenama. To sugerira da naslijeđena DNK ne utječe samo na rizik od razvoja raka, nego i na način na koji se tumor razvija nakon što se počne formirati. Istraživači navode da bi rezultati mogli imati važne posljedice za programe ranog otkrivanja raka i preciznu medicinu. – Ako genetska podloga utječe i na rizik od raka i na evolucijski razvoj tumora, buduće strategije prevencije i ranog otkrivanja raka morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije – rekla je autorica studije Sarah Aitken, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, koja je na istraživanju radila i na Institutu CRUK Cambridge.
Znanstvenici također smatraju da bi naslijeđena genetika mogla utjecati na reakciju pacijenata na terapije koje djeluju oštećivanjem tumorske DNK, uključujući neke oblike kemoterapije i radioterapije. – Način na koji ljudi reagiraju na lijekove protiv raka vjerojatno se razlikuje ovisno o njihovoj naslijeđenoj genetici, zbog čega ćemo možda morati tome prilagoditi dijagnostiku i liječenje – rekla je Aitken. Potvrde li se rezultati i kod ljudi, mogli bi otvoriti vrata personaliziranijem odabiru terapije i preciznijoj procjeni rizika od razvoja bolesti. – Potrebno je provesti dodatna istraživanja prije nego što budemo mogli razumjeti što ovo znači za ljude, no ovo bi otkriće moglo promijeniti naše razumijevanje načina na koji rak nastaje te dovesti do učinkovitijih i preciznijih načina borbe protiv bolesti – zaključio je Godfrey.
FOTO Kao prizori iz filma katastrofe. Dim prekrio nebo u Francuskoj, fotografije požarišta izgledaju zastrašujuće
Otvori KEKS Pay
Što se ljudima ne kaže istina, koliko udahnu jatrana tokom 20 godišnjeg puŝenja, koji se ljepi na mikro partikle iz filtera koji trajno ostaju u plućima, ako već onda, nesmijem reći, ali bolje bez filtera, zdravije se živi i nema se vremena uvjek motati, istom kad su slobodne obje ruke duplo manje se popuši ušparaš i zdravije živiš. 35 godina sam sisao ali zadnjih 30 samo ovo drugo. Sad mi je 20 kako nesisam ni jednu. Jedino mi slina na usta krebe kad vidim da neko onako laganice mota.