Asteroid Bennu, koji se smatra jednim od poznatijih objekata bliskih Zemlji, ima vrlo malu, ali ne i nultu mogućnost sudara s našim planetom. Prema procjenama znanstvenika, postoji oko 0,037 posto vjerojatnosti da bi Bennu mogao udariti u Zemlju u rujnu 2182. godine. Iako je rizik iznimno malen, posljedice takvog događaja bile bi goleme, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su pomoću računalnih simulacija proučili što bi se dogodilo kada bi asteroid promjera oko 500 metara, veličine slične Bennuu, pogodio Zemlju. Osim neposrednog uništenja na mjestu udara, sudar bi u atmosferu izbacio između 100 i 400 milijuna tona prašine, što bi moglo poremetiti klimu, kemijski sastav atmosfere i proces fotosinteze na nekoliko godina.
"Zatamnjenje Sunca zbog prašine izazvalo bi naglu globalnu 'zimu nakon udara', koju bi obilježili smanjena količina sunčeve svjetlosti, niže temperature i manje oborina na površini", rekla je Lan Dai, vodeća autorica istraživanja iz Centra za klimatsku fiziku Sveučilišta Pusan u Južnoj Koreji.
Prema najgorem scenariju koji su izračunali istraživači, prosječna temperatura na Zemlji pala bi za oko četiri stupnja Celzijeva, količina oborina smanjila bi se za približno 15 posto, a biljna fotosinteza bila bi oslabljena između 20 i 30 posto. Istodobno bi došlo do smanjenja ozonskog omotača za oko 32 posto, čime bi se povećala izloženost štetnom ultraljubičastom zračenju.
Udar asteroida te veličine izazvao bi snažan udarni val, potrese, požare i toplinsko zračenje, a iza sebe bi ostavio golemi krater i velike količine materijala izbačenog u atmosferu. Znanstvenici upozoravaju da bi dugotrajni učinci na klimu i ekosustave mogli ozbiljno ugroziti proizvodnju hrane. "Takvi nepovoljni klimatski uvjeti ograničili bi rast biljaka na kopnu i u oceanima", naveli su autori studije. Ipak, istraživanje pokazuje da bi se morski plankton oporavio brže od kopnenih biljaka, a u nekim bi područjima čak moglo doći do njegova naglog povećanja zbog prašine bogate željezom koja bi dospjela u oceane.
Bennu je asteroid sastavljen od rastresitog kamenog materijala, poznat kao "hrpa krhotina". Smatra se ostatkom većeg svemirskog tijela nastalog prije oko 4,5 milijardi godina, u ranim fazama Sunčeva sustava. NASA-ina misija OSIRIS-REx 2020. godine prikupila je uzorke Bennua, koji su znanstvenicima pružili nove informacije o sastavu asteroida. Ranija istraživanja pokazala su da uzorci s Bennua sadrže neke kemijske sastojke povezane s nastankom života.
Asteroidi su kroz povijest Zemlje već uzrokovali velike katastrofe. Najpoznatiji primjer je udar asteroida promjera između 10 i 15 kilometara kod današnjeg poluotoka Yucatán prije 66 milijuna godina, koji je doveo do izumiranja oko tri četvrtine tadašnjih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući dinosaure.
Iako je vjerojatnost Bennuova udara vrlo mala, znanstvenici ističu važnost praćenja takvih objekata i razvoja obrambenih tehnologija. NASA je 2022. godine uspješno provela misiju DART, tijekom koje je svemirska letjelica promijenila putanju asteroida Dimorphos, testirajući mogućnost buduće zaštite Zemlje od opasnih objekata. "Vjerojatnost udara asteroida veličine Bennua vrlo je mala. Ipak, potencijalni udar bio bi iznimno ozbiljan i mogao bi dovesti do velike dugoročne nesigurnosti u opskrbi hranom te klimatskih uvjeta kakvi su zabilježeni samo nakon nekih od najvećih vulkanskih erupcija u posljednjih 100.000 godina", rekao je Axel Timmermann, jedan od autora istraživanja.
FOTO Fanovi Marylina Mansona stigli u Arenu Zagreb, pogledajte najzanimljvije kombinacije
Otvori KEKS Pay
Je. Pricali ste I da bu nestalo benze, I da bumo pomrli od gladi, da bu more naraslo I temperature takodjer. I nista od toga nije se desilo.