Mars je u svojoj davnoj prošlosti ispod površine imao goleme rijeke rastaljene magme, pokazuje novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu. Ovo otkriće dodatno povećava mogućnost da je Crveni planet nekoć imao uvjete pogodne za razvoj života, ali i širi popis stjenovitih planeta koji bi mogli biti nastanjivi, prenosi The Guardian. Znanstvenici su analizirali podatke koje je prikupila NASA-ina sonda InSight, bilježeći seizmičke valove nastale udarima meteorita i marsotresima. Posebnu su pozornost posvetili neobičnom geološkom sloju koji se nalazi oko 24 kilometra ispod površine. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Astronomy, upućuju na to da se na toj dubini nalaze goleme nakupine rastaljene stijene koje se pružaju stotinama, pa čak i tisućama kilometara ispod površine.
Dosad se smatralo da su marsovski vulkani bili povezani s odvojenim magmatskim komorama. Novo istraživanje, međutim, sugerira postojanje složenog i međusobno povezanog podzemnog sustava kojim je magma mogla cirkulirati na velikim udaljenostima. Takav sustav mogao je omogućiti nastanak kemijski raznolike kore, recikliranje važnih elemenata te procese potrebne za stvaranje atmosfere i oceana. Ujedno bi pridonio stabilizaciji klime, što se dosad uglavnom povezivalo s planetima koji imaju aktivnu tektoniku ploča. Zbog toga bi i stjenoviti planeti bez tektonskih ploča, koji su se dosad smatrali nenastanjivima, mogli ponovno doći u središte interesa znanstvenika.
Otvori KEKS Pay
