Kada se ujutro probudite, pitate li se što biste toga dana trebali jesti? Je li vam dosta oprečnih poruka koje nam mediji prenose o najnovijim istraživanjima o tome koje namirnice treba jesti, a koje izbjegavati? Danas su jaja nezdrava, sutra su čudotvorna hrana. Jedne godine država nam kaže da bismo svaki dan trebali pojesti od šest do jedanaest porcija ugljikohidrata (kruha, riže, žitarica i tjestenine), a sljedeće da smanjimo njihov unos. Prema službenim američkim prehrambenim preporukama otprije 35 godina, svi su naši zdravstveni problemi nastajali zbog toga što smo jeli masno pa nam je rečeno da masnoće jedemo "štedljivo". Zatim su, deset ili dvadeset ili desetljeća nakon toga, iznenada shvatili da masnoća i nije baš toliko štetna – ovim riječima svoju novu knjigu "Što bismo trebali jesti" započinje Mark Hyman, poznati američki liječnik funkcionalne medicine i jedan od najutjecajnijih nutricionista današnjice, koji potom zaključuje da znanost o prehrani zbunjuje čak i stručnjake.
On je osobno autor više bestselera koji spaja klasičnu medicinu i funkcionalni pristup liječenju, a savjetovao je i američke predsjednike i sudjeluje u kampanjama za reformu prehrambenih sustava. Njegova stručnost, ali i komunikacijska jednostavnost čine ga jednim od najvažnijih glasova u suvremenim raspravama o hrani i zdravlju. U ovoj knjizi nudi pristup koji nije dijeta u klasičnom smislu riječi, nego poziv na zdrav razum u vremenu kaosa, dezinformacija i prehrambene industrije koja proizvodi i bolesti – ne samo hranu.
Knjiga je zamišljena kao "treći put" između polariziranih svjetonazora prehrane – veganstva i paleo dijete. Peganski pristup koji Hyman predlaže kombinira najbolje od oba svijeta: biljnu prehranu bogatu nutrijentima, ali i visokokvalitetne proteine životinjskog porijekla – uz strogo isključivanje industrijski prerađene hrane, šećera, rafiniranih ulja i aditiva.
– To je razlog zbog kojeg sam napisao ovu knjigu. Želim vam pomoći da poništite sva ona uvjerenja o hrani zbog kojih ste debeli i bolesni te da ih zamijenite novim razumijevanjem koje će vas voditi prema zdravlju i dugovječnosti. U području prehrane postoji mnogo različitih vjerovanja i dogmi; od veganske, paleo, vegetarijanske, mediteranske prehrane preko zagovaranja isključivo sirove hrane do ketogene prehrane, prehrane s mnogo i one s malo masti, prehrane za svejede. Kako je moguće da su svi ti pristupi ispravni? Svaki od tih načina prehrane ima svoje prednosti, ali opredijeliti se za samo jedan od njih možda i nije najbolja odluka – piše autor, koji ne govori samo o kalorijama, proteinima i glikemijskom indeksu. On govori i o ekonomiji, industrijskoj proizvodnji hrane, klimatskim promjenama i nejednakosti. Hrana je u njegovu tumačenju i javnozdravstveni i politički problem. – Zdrava prehrana nije ekstremna. Ekstremno je jesti prerađene žitarice, zaslađena pića i fast food svaki dan, i očekivati da ćemo ostati zdravi – piše Hyman. I upravo ta rečenica sažima filozofiju cijele knjige: povratak osnovama koje su i intuitivne i biološki logične, ali u modernom svijetu – teško dostižne.
– Žalosna je istina da velik dio onoga što jedemo zapravo nije hrana. U najmanju ruku, ta je hrana toliko izmijenjena i obrađena da je možda bolje ne nazivati je hranom. To su više tvari koje sliče hrani. A zbog toga je većina nas zbunjena, začuđena i više ne znamo kome vjerovati i što jesti – stoji u uvodu knjige. A pišući o epidemiji kroničnih bolesti – dijabetesa, autoimunih poremećaja, pretilosti – Hyman povezuje prehranu s općim društvenim stanjem. Od hrane koja nam se nudi najdostupnija je upravo ona koja nas najbrže čini bolesnima. A krivica se često prebacuje na pojedinca, umjesto da se sagleda sustav.
Knjiga stoga nudi vrlo konkretne smjernice, bez rigidnih pravila. Ključno je izbjegavati sve što dolazi iz kutije, ima više od pet sastojaka ili ne možemo izgovoriti sastav bez zamuckivanja. U knjizi se nalaze i primjeri jelovnika, kratki recepti i praktične upute za kupovinu, ali su svi savjeti fleksibilni i prilagodljivi stvarnom životu. Fokus je na postupnim promjenama, a ne na "detoksu" ili radikalnim rezovima.
FOTO Zašto Petar Grašo uvijek nosi sunčane naočale? Otkrivena tajna pjevačeva zaštitnog znaka!
Otvori KEKS Pay
