Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), globalni indeks cijena hrane u lipnju je iznosio 128 bodova, na mjesečnoj razini 0,5%, a na godišnjoj 6% što je najviša razina u posljednje tri godine. Globalni rast cijena hrane donosi inflatorni pritisak, jer se porast ulaznih troškova, prije svega mesa prelijeva na preradu, trgovinu i krajnji maloprodajni sektor. Hrvatska ovisi o uvozu mesa za približno dvije trećine svojih potreba, što dodatno opterećuje profitabilnost domaćih proizvođača i može usporiti investicije, povećavajući ranjivost prehrambenog sektora, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Fokusu tjedna na teku što će se događati s cijenama hrane.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže kako su najveći doprinos mjesečnom rastu dale cijene mesa (+2,1%) i biljnih ulja (+2,3%), dok su cijene žitarica (-1,5%) i šećera (-5,2%) nastavile padati.
- Pad cijena žitarica posljedica je drugog uzastopnog mjesečnog smanjenja cijena kukuruza, zahvaljujući obilnim zalihama iz Argentine i Brazila. Cijene sirka i ječma također su pale, dok pšenica bilježi rast zbog zabrinutosti zbog vremenskih uvjeta u dijelovima EU, Rusije i SAD-a. Riža je blago pojeftinila, uglavnom zbog slabije potražnje za Indica sortama- ističe Stojić.
Cijene biljnih ulja porasle su treći mjesec zaredom, ponajviše zbog skoka cijena palminog ulja (gotovo 5%), potaknute snažnom globalnom potražnjom.
Sojino ulje poskupjelo je zbog veće potražnje za biogorivima u Brazilu i SAD-u, kao i viših cijena sirove soje. Ulja od uljane repice bilježe oporavak, dok je suncokretovo ulje pojeftinilo zahvaljujući dobrim izgledima za žetvu u regiji Crnog mora.
- Indeks cijena mesa dosegnuo je najvišu razinu otkad FAO vodi ovu statistiku. Cijene goveđeg, svinjskog i ovčjeg mesa snažno su porasle zbog velike potražnje iz SAD-a i ograničenog izvoza iz Brazila. Uz to, dodatni pritisak na cijene stvara Kina koja zbog obnove stada i rasta potrošnje ponovno povećava uvoz crvenog mesa- napominje Stojić te dodaje kako je meso peradi pojeftinilouslijed povećane domaće ponude, osobito iz Brazila nakon ukidanja privremenih ograničenja povezanih s ptičjom gripom. Situacija bi se mogla ponovno promijeniti ako se ponovno pojave trgovinske restrikcije zbog izbijanja bolesti.
Cijene mliječnih proizvoda porasle su gotovo 20% godišnje, a maslac je dosegnuo povijesni maksimum zbog smanjenih zaliha u Oceaniji i EU te snažne potražnje iz Azije. Cijene sira rasle su treći mjesec zaredom, dok su obranog i punomasnog mlijeka u prahu blago pale zbog povećanih zaliha i slabljenja globalne potražnje.
Šećer je u padu četvrti mjesec zaredom na najnižu razinu u više od četiri godine, zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i proširenim zasijanim površinama u Brazilu, Indiji i Tajlandu. Unatoč padu cijena šećera na godišnjoj razini i snažnim temeljnim pokazateljima ponude, burzovni segment bilježi kratkoročne oscilacije uz mjesečni rast, potaknut vremenskom neizvjesnošću u Brazilu.
Prema FAO-ovoj najnovijoj prognozi, globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini trebala bi dosegnuti rekordnih 2,9 milijardi tona, što je 2,3% više na godišnjoj razini. Rast je potaknut boljim izgledima za pšenicu, kukuruz i rižu. Očekuje se da će se proizvodnja pšenice povećati na 805,3 milijuna tona, uz pozitivne izglede u Indiji i Pakistanu. Kukuruz će također rasti, zahvaljujući dobrim uvjetima u Brazilu i većim površinama u Indiji, koje bi trebale kompenzirati padove u Ukrajini i EU. Proizvodnja riže za sezonu 2025./2026. trebala bi dosegnuti rekordnih 555,6 milijuna tona, zbog boljih izgleda u Indiji, Bangladešu, Pakistanu i Vijetnamu. Globalna potražnja za žitaricama projicira se na 2,9 milijardi tona, što je 0,8% više nego prethodne sezone. Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone predviđaju se na 889,1 milijun tona, uz rast od 2,2%, dok će omjer zaliha i potrošnje dosegnuti 30,3%, što ukazuje na stabilnu opskrbu. Izvoz pšenice i riže također bi trebao rasti, pri čemu se predviđa da će se trgovina rižom popeti na rekordnih 60,8 milijuna tona.
Stojić objašnjava kako rast FAO indeksa cijena hrane može poslužiti kao rani indikator potencijalnih inflatornih pritisaka na prehrambeni sektor u Hrvatskoj i EU.
- Iako se ti globalni cjenovni pomaci ne prenose trenutačno i linearno na maloprodajne razine, djeluju kao snažan inflatorni impuls kroz povećane troškove sirovina, osobito jer Hrvatska i znatan dio EU zemalja uvelike ovise o npr. uvozu mesa, osobito govedine i peradi na razini otprilike dvije trećine potreba uz tendenciju pada. Takvi uvjeti dovode do porasta ulaznih troškova u prerađivačkoj i trgovačkoj industriji, što se s vremenom prelijeva na krajnje potrošače kroz više maloprodajne cijene- tvrdi Stojić te dodaje kako pritisak na troškovnu stranu poslovanja može rezultirati smanjenjem profitabilnosti, sužavanjem marži te odgodom investicija, što dodatno slabi otpornost domaće prehrambene industrije. U tom kontekstu, aktualni globalni trendovi, poput volatilnosti cijena, neizvjesnosti u opskrbnim lancima i klimatskih rizika, nameću potrebu za sustavnijim strateškim pristupom jačanju prehrambene sigurnosti.
Iz HUP-a posebno naglašavaju važnost ulaganja u modernizaciju proizvodnje, digitalizaciju, modernu logistiku i regenerativne poljoprivredne prakse, kao i smanjenje regulatornih i administrativne namete koja dodatno pritišću domaće proizvođače.
- U konačnici, inflatorni pritisci izvana dodatno naglašavaju važnost predvidive i poticajne porezne politike te koordiniranog djelovanja između gospodarstva i države kako bi se ublažili negativni učinci na krajnju cijenu hrane i investicijski ciklus u sektoru- zaključio je Stojić.
Otvori KEKS Pay
