– Situacija je vrlo šarolika. Postoje velike razlike čak i na mikrolokacijama. Ja sam iz Kneževih Vinograda, gdje su se voćnjaci s marelicama koja je u punoj cvatnji u nizini kompletno smrzli, dok kilometar ili dva dalje, u voćnjacima u kojima je marelica posađena na 200 metara nadmorske visine, štete od mraza nema. Općenito, rano je još govoriti o postocima, ali štete su ozbiljne, pogotovo na koštuničavom voću – kaže za Večernji list agronom Dominik Vuković s Poljoprivrednog instituta Osijek. Voćari u kontinentalnom dijelu Hrvatske strahuju od posljedica prošlotjednih niskih temperatura koje su se spustile i do minus osam stupnjeva.
– Na ranocvatućim marelicama u punoj cvatnji štete su i do 90 posto. Posljednjih godina to se sve češće događa. Bilo je i prije nepogoda i temperatura ispod ništice u ovo doba godine, voćari su svjesni da su i tijekom cijelog travnja mogući mrazovi, no posljednjih 15 godina sve su intenzivniji. Zato osiguravajuće kuće više i nisu voljne osiguravati neke vrste voća protiv mraza jer na njega više ne gledaju kao na izvanredni štetni događaj, već na nešto što postaje uobičajeno i učestalo.
Osiguravajuće kuće ne nude osiguranje štete od mraza prije 1. travnja, a svjedoci smo da je marelica već završila s cvatnjom, a otvaraju se i neke druge vrste. I premije osiguranja jako su poskupjele zadnjih godina – ističe Vuković. Voćarima je na raspolaganju nekoliko načina zaštite, a Vuković smatra da je najbolja zaštita prije sadnje voćaka odabrati sorte i lokacije na kojima je mogućnost mraza minimalna.
– U Vojvodini su, na primjer, i stručnjaci s fakulteta posljednjih dvadesetak godina propagirali širenje nasada marelica u nizinama, koji se posljednjih desetak godina krče i propadaju jer se pokazalo da je marelicu preriskantno uzgajati u nizini. U Hrvatskoj imamo pogodne položaje, samo treba saditi tamo gdje je opasnost od mraza najmanja – napominje Vuković i dodaje da su se u Hrvatsku unosile i sorte koje daju dobre rezultate u mediteranskom dijelu, posebno Italiji, ali nisu prikladne za kontinentalni dio Hrvatske jer dolazi do rane vegetacije i cvatnje, a onda i do stradavanja od mraza.
U voćnjacima se koriste metode orošavanja, odnosno kišenja, tzv. antifrost sustavima koje si, ističe, mogu priuštiti uglavnom samo suvremene plantaže na većim površinama, s ogromnom količinama dostupne vode. U nekim zemljama postavljaju se i vjetrenjače koje noću miješaju zrak. Postoje i male mobilne peći u voćnjacima koje mogu podići temperaturu za nekoliko stupnjeva. Od mraza, uz marelice, najviše stradavaju šljive, breskve, nektarine, trešnje, višnje...
– Mogući su, nevezano za mraz, i problemi s oplodnjom zbog kišovitog i hladnog vremena. Ako nema toplog vremena za vrijeme cvatnje, ne dolazi do oplodnje, što je također ozbiljan problem – zaključuje Vuković. Srećom, jabuke nisu bile u punom cvatu, a većih šteta nema ni u vinogradima. Ukupna šteta nastala uslijed prirodnih nepogoda u 2024. godini u Hrvatskoj iznosila je 235,6 milijuna eura, i to od mraza, poplava, vjetra, tuče, kiša koja se lede na tlu te suša. Prijavljene štete samo u poljoprivredi iznosile su 212,4 milijuna eura.
