Učeničke zadruge omogućuju mladima da praktičnim radom usvajaju znanja i vještine koje će im koristiti u budućnosti, bilo da je riječ o poslovnom svijetu, životu u zajednici ili očuvanju okoliša. Osim toga, zadruge pridonose očuvanju kulturne baštine i tradicionalnih zanata, njegujući ljubav prema rukotvorinama i prirodnim resursima. Osmišljavanje i izrada vizualnog identiteta, ukrašavanje proizvoda za prodaju te izrada rukotvorina, panoa i motiva narodne nošnje neke su od aktivnosti kojima se u zadrugama bave mali likovnjaci. Kod djece se na taj način potiče kreativnost i estetski razvoj. Učenici povezuju umjetnost s poduzetništvom, jer vide kako njihovi radovi postaju proizvodi koje drugi cijene i kupuju. Često su nositelji vizualnog dojma zadruge na smotrama, izložbama i sajmovima. U likovnoj sekciji učeničke zadruge "Bijeli jelen" slavonskobrodske Osnovne škole Vladimira Nazora specijalizirali su se za izradu originalnih zidnjaka, kuhinjskih krpa i inovativnih podložaka za jelo s motivima i porukama.
Nadahnuti omiljenim ukrasom u kuhinjama svojih baka i prabaka, vezenim zidnjacima, djeca osmišljavaju, crtaju i izrađuju autentične proizvode koji spajaju moderno, funkcionalno i tradicionalno. Nedavna Županijska smotra učeničkih zadruga u Lužanima bila je prilika za razmjenu ideja i promociju kulturne baštine. Mladi Brođani predstavili su se sa svojim malim remek-djelima, kreativnim idejama i proizvodima. Na njihovom su štandu dominirali tradicionalni ukrasni zidnjaci s motivima i porukama. Izložbeni prostor bio je pažljivo uređen, ističući ručni rad i kreativnost. Učenice sedmog razreda Brigita Čuljak i Lana Dankić predstavile su zadrugu i vještine objašnjavajući posjetiteljima simboliku i proces izrade zidnjaka. Osim u likovnoj, Brigita je aktivna i u sekciji pirografije, gdje se uči tehnici umjetničkog graviranja drva, strpljenju i kreativnosti. Ističe kako se u zadruzi svi dobro slažu i druže. To im je prilika da iskažu svoj kreativni potencijal i barem na trenutak "pobjegnu" od mobitela. Osim oslikavanja zidnjaka s kuhinjskim motivima, voli i kuhati, a specijaliteti su joj pita od sira, paprikaš i palačinke.
Kaže da je osmišljavanje prikladnih poruka koje se rimuju ponekad teže od samog crtanja. – Dobili smo papire i nastavnica nam je pokazala primjere starih zidnjaka. Onda sam po tome napravila sličan motiv, odnosno izmislila sam svoj. Bilo mi je jako zabavno raditi zidnjake, jer me to nekako veže za našu povijest, za ono što su radile naše bake i prabake. To mi je bilo najzanimljivije u sedmom razredu – rekla je Brigita. Učenice su na smotri bile u pratnji voditeljice likovne sekcije, nastavnice Snježane Vidaković, koja ih je vodila kroz proces izrade i prezentacije. Snježana je tijekom četiri godine pratila učenike na satu likovne kulture, gdje su oni flomasterima crtali zidnjake koje su promatrali kao prepoznatljiv dio kulturne baštine. Najprije pregledaju puno starih zidnjaka iz bakine škrinje, a onda sami odluče što će napisati i nacrtati. U radu kombiniraju likovnu perspektivu, proporcije i ornament s dobro osmišljenim porukama i oblikuju svoje originalne crteže koje poslije preslikavaju na zidnjake. U stvarnosti ne postoji nijedan drugi zidnjak u tom obliku. Svaki je drukčiji, unikatan.
Temu tradicionalne slavonske kuhinje svaki učenik doživljava na svoj način. Na jednom se crtežu, primjerice, vidi društvo bećara kako se goste pravim slavonskim čobancem i kobasicama. Na drugom djeca u kuhinji rade kaos, a na trećem 'žena ručak sprema, dok muž u sobi samo drijema'. Važno je da poruke budu što sličnije starima, da imaju malo rime te da budu šaljive i simpatične. – Mislim da je taj rad veoma koristan za djecu zato što u sedmom razredu oni jako puno promišljaju o kulturi hrane, o onome što i kako jedu. Ovdje smo im dali nadogradnju, jer smo počeli razmišljati o zdravoj hrani, a onda smo sve to povezali s hranom iz našeg slavonskog kraja. Svemu smo dodali likovni i povijesni štih, jer tih zidnjaka najviše imamo u 19. i 20. stoljeću. Tako smo ono što je bilo u kućama njihovih baka pokušali smo prenijeti u stvarnost – kaže nastavnica. Učenička zadruga "Bijeli jelen" okuplja osamdesetak učenika različitih afiniteta.
Ona je ponos brodske škole, zajednica koja spaja tradiciju, kreativnost i ljubav prema prirodi. Inspiraciju za ime pronašli su u jednoj od najljepših bajki hrvatskog pisca Vladimira Nazora po kojem i njihova škola nosi ime – priči o bijelom jelenu, koja ih vodi u čudesni šumski svijet. Baš poput te bajke, i zadruga potiče maštu i povezuje djecu s prirodom, stvarajući prostor za učenje, stvaranje i zajedništvo. Zadruga je još vrlo mlada, osnovana je u ožujku 2021., ali njome su već ostvareni važni koraci u povezivanju učenika, promicanju kreativnosti i razvoju praktičnih vještina. Iako su praktički tek na početku svog puta, svaki uspjeh, poput sudjelovanja na sajmovima i izradi jedinstvenih proizvoda, motivira ih da s još većim entuzijazmom grade budućnost.
FOTO Jedinstvena procesija: Kupači i vjernici zajedno ispratili Gospu morem do kapelice u Rogoznici
Otvori KEKS Pay
