Poništen je javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda od 4. srpnja, na koji se javila jedina kandidatkinja prof. dr. sc. Aleksandra Maganić, i u sljedećem broju Narodnih novina bit će objavljen treći javni poziv kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, odlučilo je Državno sudbeno vijeće na jučerašnjoj sjednici. Iako nije poštivana propisana procedura jer po prvi put predsjednik Republike nije tražio mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. Obrazložio je da ionako ne misli predložiti jedinu kandidatkinju.
Obrazloženje odluke DSV-a nije objavljeno tako da se ne zna koja je pravna osnova odluke DSV-a. Naime, Zakon o sudovima propisuje da će predsjednik Republike zatražiti mišljenje o kandidatima, a zatim: "Ako Predsjednik Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja iz stavka 4. ovoga članka, niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno ako u Hrvatskom saboru predloženi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude izabran, Državno sudbeno vijeće poništit će javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavom javnog poziva.".
Poslali smo upit DSV-u, ali po svemu sudeći DSV je zaključio da u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda oni nisu sudsko tijelo koje bi trebalo ocjenjivati je li Predsjednik Republike, odnosno zakonski preciznije Ured predsjednika Republike poštovao propisanu proceduru. U vezi s tim, Ministarstvo pravosuđa i uprave je u postupku ocjene ustavnosti zakonskog uređenja izbora predsjednika VS-a u očitovanju Ustavnom sudu navelo da DSV nema ovlast utvrđivati ni ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor već moraju sve zaprimljene prijave dostaviti Uredu PR-a. Ministarstvo se pozvalo i na Konačni prijedlog Zakona o sudovima u kojem se navodilo da DSV inicira postupak izbora predsjednika VS-a "pri čemu se njegova uloga ograničava na pružanje administrativno tehničke podrške u postupku imenovanja.". I Ustavni sud se složio da je uloga DSV-a "isključivo postupovne, administrativne naravi i svodi se na javnu objavu poziva i njegovu obradu". Očito DSV je rezonirao, ako je i bilo nepoštivanja procedure, to nije naš problem.
Na nepoštivanje procedure prvi je upozorio predsjednik Međunarodne udruge sudaca Đuro Sessa, a što su potvrdili i ustavnopravni stručnjaci prof.dr.sc. Sanja Barić i doc.dr.sc. Mato Palić. I Udruga hrvatskih sudaca apelirala je na sudionike izbora predsjednika VS-a da poštuju propisanu proceduru. Ministarstvo pravosuđa na naš upit odgovorilo je da iz Zakona o sudovima nedvojbeno proizlazi obveza da Predsjednik Republike "za sve kandidate za predsjednika VSRH za koje je DSV prethodno utvrdilo da ispunjavaju propisane uvjete zatraži mišljenje nadležnih tijela te da nakon njihovog zaprimanja odluči o predlaganju kandidata".
Iako mišljenja nisu obvezujuća i predsjednik je slobodan samostalno odlučiti o svom prijedlogu. "Svaka unaprijed donesena načelna odluka o kandidatima bez poštivanja propisane procedure predstavlja povredu propisanog postupka koji treba osigurati punu transparentnost i uključivanje svih grana vlasti.", odgovoreno nam je iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u povodu predsjednikova priopćenja da mišljenja neće tražiti. I Ustavni sud je u spomenutoj odluci obrazložio "polazeći od cilja i svrhe tih mišljenja, iako ona nisu obvezujuća za predsjednika Republike, trebalo zatražiti mišljenje za sve kandidate. Ovo stoga što navedena mišljenja mogu pomoći predsjedniku Republike pri donošenju odluke o tome koga će predložiti Hrvatskom saboru za predsjednika Vrhovnog suda, a istodobno kandidate stavlja u jednaki položaj u odnosu na ustavni zahtjev dostupnosti te dužnosti svima pod jednakim uvjetima".
Usprkos svima, pa i zakonu, ispada bit će kako je predsjednik Milanović odlučio. Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić na naš upit kaže da nije dobila nikakvu odluku, odnosno o poništenju javnog poziva zna jedino to što je DSV objavio. Pravnu zaštitu očito smatra da nema smisla tražiti jer isti cilj, da o svojoj kandidaturi dobije mišljenje sudaca VS-a i nadležnog saborskog Odbora, može postići i jednostavnijim putem, javljanjem na novi natječaj. Na naš upit rekla je da je visoka vjerojatnost da će to i učiniti. Dakle, Milanovićeva presedanska odluka uspješno je derogirala zakon koji je HDZ 2018. mijenjao na preporuku GRECO-a radi osiguranja veće transparentnosti postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda, te su 2021. odredbe Zakona o sudovima dodatno izmijenjene sukladno pravnim shvaćanjima Ustavnog suda.
Ministarstvo pravosuđa je na naš raniji upit bi li trebalo izmijeniti odredbe o izboru predsjednika VS-a odgovorilo da aktualno normativno uređenje smatraju dostatnim i zadovoljavajućim jer "pored već spomenutih jamstava transparentnosti i suradnje svih grana vlasti, osigurava i automatizam obnavljanja postupka sve do konačnog izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.". Hrvatska je jedina članica EU bez predsjednika Vrhovnog suda, i to već pola godine, što je posve u skladu s jednom od najlošijih percepcija sudstva u EU.
FOTO Premijer Plenković u najslađem društvu na premijeri crtića, pogledajte koga je poveo
Otvori KEKS Pay
To je dobra ušteda na plaći za državni proračun