Gotovo 684 milijuna eura planira Vlada izdvojiti za realizaciju Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture za 2026. i 2027. godinu. Iduće godine predviđa se ulaganje od 318 milijuna eura, a 2027. oko 365 milijuna eura. Financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu, dio se očekuje iz fondova Europske unije, a dio će osigurati i HŽ. Proizlazi to iz dokumenta koji je poslan na e-savjetovanje. Kad je riječ o održivosti javne željezničke infrastrukture, plan je pokrivenost operativnih troškova javnog željezničkog prijevoza prihodima od prodaje (bez potpora) iduće godine povećati na 28, a do 2030. na 35 posto.
U obnovu 439 i modernizaciju 222 kilometra željezničke infrastrukture planira se 2026. i 2027. godine uložiti 580 milijuna eura, iduće godine 275 milijuna, a 2027. oko 305 milijuna eura. Projekti od nacionalnog značenja dionice su Zagreb – državna granica sa Slovenijom prema Ljubljani, Zagreb – Dugo Selo, Dugo Selo – državna granica s Mađarskom prema Budimpešti. Zagreb – Karlovac – Rijeka, Dugo Selo – Novska, željeznička mreža željezničkog čvora Zagreb, željeznička mreža željezničkog čvora Rijeka, državna granica s Mađarskom Osijek – državna granica s Bosnom i Hercegovinom i Oštarije – Knin – Split.
Projekti od regionalnog i lokalnog značenja su pak Varaždin – Dalj, Čakovec – Varaždin – Zagreb, revitalizacija željezničkih pruga na području Istre, Čakovec – Kotoriba i obnova ostalih pruga, kolodvora i stajališta. "Provedbom programa obnove i modernizacije povećat će se kapaciteti željezničke infrastrukture, doći će do povećanja brzine prometovanja, smanjenja vremena putovanja te poboljšanja kvalitete prijevoza, što će doprinijeti povećanju broja korisnika usluga te poboljšanju konkurentnosti željezničkog prometa", tvrde u Vladi.
Dodatnih 35,8 planira se za poboljšanje sigurnosti željezničkog prometa. Kapaciteti kontejnerskih terminala na području Rijeke mogu zadovoljiti potrebe za još nekoliko godina, no s obzirom na očekivanu potražnju, pokrenut će se aktivnosti za izgradnju luke na Krku, kao i potencijalnu željezničku vezu u skladu s planovima modernizacije dionice Skradnik – Krasica – Tijani. Na području ostalih luka jasno će se, najavljuju, razgraničiti nadležnosti i vlasništvo nad zemljištem te modernizirati kapaciteti sukladno potražnji i namjeni za koju se trenutačno koriste i za koju se planiraju koristiti u idućem razdoblju.
Otvori KEKS Pay
Kakvi su to "akcijski planovi"?!?! Zar ne bi trebao biti prioritet kao nekad kod gradnje autocesta napraviti NOVU brzu željezničku prugu jednu trasu do Rijeke, a drugu do Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, s projektiranim brzinama cca 200 km/h?! Tada bismo imali cjelogodišnji turizam, a i vlakom bi se putovalo non-stop u oba smjera!