Ping pong koji hrvatsko pravosuđe igra s predmetima u kojima je optužen Miroslav Kutle već postaje tragikomičan. S naglaskom da je kako vrijeme ide dalje, ta priča sve više tragična, a sve manje komična, jer naše opjevano pravosuđe u zadnjih 30 godina nije bilo u stanju procesuirati, a kamoli za nešto osuditi nekada najdražeg HDZ-ovog tajkuna i prvaka opjevane pljačke u pretvorbi i privatizaciji.
Uostalom, Kutle je jedan od razloga zašto su se neke stvari pokušale riješiti i sada već famoznim Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Pa je tako tužiteljstvo većinu njegovih optužnica koji se godinama vuku po hrvatskim sudovima naknadno spašavalo upravo odredbama tog zakona. Ne baš uspješno, jer im sudovi takve optužnice odbacuju ili zbog toga što optužena Kutlina nedjela ne spadaju pod ratno profiterstvo ili zbog toga što je za zloporabe položaja za koje se on uglavnom tereti nastupila zastara ili apsolutna zastara.
Upravo zastara bila je razlog zašto je Županijski sud u Splitu 26. studenog 2018. obustavio postupak vezan za izvlačenje novca iz Slobodne Dalmacije, u kojem su osim Kutle bili optuženi Ante Bušić, bivši predsjednik uprave Slobodne Dalmacije, Tomislav Dragun, suvlasnik štedionice Dukat, Ivica Biočina, direktor Štedno-kreditne zadruge Slobodne Dalmacije i Dubravka Vučković, direktorica Kaštelanske rivijere. Optužnica protiv njih je podignuta 2005., a teretili su se da su iz Slobodne Dalmacije izvukli 21 milijun kuna putem kredita i dionica te da su sudjelovali u prodaju dionica Kaštelanske rivijere kako bi se financirala ostala poduzeća u sastavu Kutline Globus Grupe.
E sad, iako je splitski sud tu odluku donio 2018., ona se do 9. ožujka 2012. kiselila negdje u bespućima hrvatskog pravosuđa, da bi je onda Vrhovni sud odlučio ukinuti te stvari vratiti na početak iako su se djela za koje se petero optuženih tereti dogodila već pomalo davnih 90-ih.
Konkretnije, Vrhovni sud precizira kako su u dvije točke optužnice četvero optuženika tereti da su spomenuta djela počinili od kolovoza 1994. do lipnja 1997. i od 4. studenog 1996. , dok se u preostalim točkama terete za djela počinjenja 1995., 1997. i 1998. U prvom slučaju optuženi su i za ratno profiterstvo, a u drugom nisu. Prvostupanjski sud je smatrao da su u prvom slučaju nema dokaza za ratno profiterstvo, dok je u drugom riječ o zastari. No Vrhovni sud se s tim nije složio.
- Prvostupanjski je sud obustavio kazneni postupak jer smatra da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da bi počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju ocijenio je da se ne može primijeniti taj zakon jer djela koja su optužena nemaju obilježja ratnog profiterstva stoga da to nisu kaznena djela ratnog profiterstva. U odnosu na preostale tri točke optužnice kazneni postupak je obustavljen zbog nastupa zastare kaznenog progona. Prema Kaznenom zakonu za ta djela zastara kaznenog progona nastupa dvadeset godina nakon počinjenja djela. Vrhovni sud smatra da prvostupanjski sud nije obrazložio svoje zaključke da postoje smetnje za nastavak kaznenog postupka za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da su počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju.
U više svojih odluka Vrhovni je sud zauzeo pravno shvaćanje da za primjenu Zakona o nezastarijevanju nije dovoljna optužba da su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je u Republici Hrvatskoj bio Domovinski rat i da je tada proveden proces pretvorbe. Za primjenu toga zakona potrebno je te okolnosti dovesti u uzročnu vezu s konkretnim optužbama. Zakon o nezastarijevanju omogućava vođenje kaznenog postupka i utvrđenja postoji li krivnja optuženika i izvan rokova u kojima nastupa zastara kaznenog progona za osnovno kazneno djelo stavljeno na teret optuženicima.
Kada sud ocijeni da izmjene optužnice koje je učinio državni odvjetnik ne omogućavaju primjenu Zakona o nezastarijevanju, tada treba postupanje za koje se terete optuženici razmotriti u okvirima osnovnoga kaznenoga djela stavljenog na teret optuženicima i za to također dati svoje zaključke. To je prvostupanjski sud propustio učiniti. Budući da je u tom dijelu prvostupanjsko rješenje bez obrazloženja, ne može se ispitati pa je prema zakonu moralo biti ukinuto. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren. Osim toga će obratiti pažnju da se optužnici terete da bi počinili kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije što nije istovjetno kaznenim djelima ratnog profiterstva za koja nisu optuženi. Primjenu Zakona o nezastarijevanju treba svakako razmotriti - navodi u svom obrazloženju Vrhovni sud.
Pa će Kutle i njegovi suoptuženici ponovo na optuženičku klupu, a do dana kada naše pravosuđe s njima završi, bez sumnje će sve za što se terete biti u zastari. Usput, nakon odluke Ustavnog suda u slučaju Ive Sanadera, rijetko je koja optužnica u kojoj su se optuženici teretili za ratno profiterstvo i privatizacijske malverzacije, prošla na sudu, a kamoli da bi zbog toga netko bio i pravomoćno osuđen.
Neki su devedesetih dobili metak a neki imetak.