Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ubijeno 350.000 ljudi, a nijedna optužnica

31. siječnja 2006. u 19:01 5 prikaza
Ružica Šipraga pred Krčama, pustopoljinom gdje su ubijali partizani, ali i ustaše
Foto: import

Nakon što je Parlamentarna skupština Vijeća Europe prošloga tjedna donijela rezoluciju kojom se osuđuju komunistički zločini, u Hrvatskoj je  aktualizirano pitanje podizanja optužnica i privođenja pravdi počinitelja partizanskih zločina.

Konkretni dokazi
Svojedobno je (1991.) vlada Ivice Račana donijela odluku o osudi zločina komunizma te da se na znanstvenoj osnovi istraže ti zločini. Uputila je tada zahtjev Državnom odvjetništvu da pokrene postupke protiv počinitelja komunističkih zločina. Nakon šest mjeseci, MUP i Državno odvjetništvo podnijeli su izvješće o učinjenom i kako ističe zamjenik glavnoga državnog odvjetnika Dragan Novosel, dosad nije podignuta nijedna optužnica. Zapelo je na prikupljanju konkretnih dokaza.

 Naime, velik broj svjedoka svjedočio je o počinjenim zločinima, ali nikad se ne spominju, ili vrlo rijetko, pojedinačni počinitelji  naglašava Novosel.

 Budući da ratni zločini nikad ne zastarijevaju, zatražili smo od Državnoga arhiva da nam pročešljaju svu dokumentaciju i pronađu potrebne dokumente da bismo mogli dokazati zapovjednu odgovornost zapovjednika čije su postrojbe počinile zločin  nastavlja Novosel.

 Točno je da je riječ o stotinama stratišta koja prate tzv. Križni put od Macelja, Jazovke, Karlovca, Bjelovara, Petrinje i Gospića. Riječ je o desecima tisuća žrtava, ali mi moramo utvrditi točno tko je počinitelj. Naime, većina žrtava koja je identificirana, a o kojima su svjedočili ljudi nakon 1990., bila je vezana žicama i bilo je jasno da njih nisu likvidirali nakon presuda vojnih sudova "uime naroda", već je riječ o prijekim sudovima i usputnim likvidacijama  kaže Novosel. Naime, rodbina tih žrtava bila je obaviještena o tim smaknućima, za koja su bila organizirana suđenja pred vojnim sudovima.

"Biologija" čini svoje
 Iako su mnogi počinitelji tih zločina već umrli, mi ne odustajemo od traganja za dokazima. Naime, naš je cilj da se točno utvrdi koja je postrojba ili osoba odgovorna za sve te zločine  nastavlja Novosel.  Stoga pozivamo sve ljude koji znaju za te zločine, te ako imenom i prezimenom mogu imenovati počinitelje, da nas obavijeste  apelira Novosel, dodajući kako je "biologija" i u slučaju svjedoka učinila svoje. 

Hoću reći, kao i u slučaju počinitelja zločina, mnogi su u međuvremenu umrli, a neki od onih koji su živi imaju problema sa senilnošću. Stoga se uzdamo u posao koji će po našoj narudžbi obaviti Državni arhiv. Uvjereni smo da ćemo pojedine zločine povezati s počiniteljima pa makar su počinitelji već odavna mrtvi. To dugujemo žrtvama  zaključuje Novosel.


Egzekucije na Krčama

Na jedan od partizanskih zločina nad civilima upozorio nas je Ivan Crnković koji desetljećima živi u Njemačkoj. Bio sam mali kad sam u Petrinji vidio jeziv prizor. Stotine civila ležalo je na prostoru od Kupe prema središtu Petrinje koji Petrinjci zovu Krče. Ležali su uz iskopane rovove. Poslije su vjerojatno tu bili pokopani. Na tom prostoru kasnije je bila sportska zračna luka. Nadam se da će mjerodavni u Hrvatskoj istražiti tu masovnu grobnicu rekao nam je u telefonskom razgovoru Ivan Crnković. Petrinjka Ružica Šuprina, rođena Petračić, čija je obitelj svojedovbno bila suvlasnik površine Krče, također je vidjela trupla. Bilo je mnogo tijela, neka je odnijela Kupa. Sjećam se kad smo kasnije išli u kosidbu, kostiju je bilo na sve strane. Krče su bile stratište i u NDH, a i poslije, nakon dolaska partizana. Moja braća bila su na Križnom putu. Na sreću, preživjeli su kaže Ružica Šuprina. Krče su sada miniran prostor, a predviđene su za gradnju sjeverne obilaznice Petrinje te je krajnje vrijeme da se istraži što se tamo događalo i ekshumiraju kosti. Ne učini li se to uskoro, cesta će zauvijek skriti tragove zločina nad civilima.


Evidencija po normama Crvenog križa

Ukupno smo evidentirali, prema normama Crvenoga križa, 260 tisuća žrtava rata i poraća. Od toga 15O tisuća, ili njih 62 posto, žrtve su nakon 8. svibnja 1945., a njih 110 tisuća, ili 38 posto, žrtve su za vrijeme i na prostoru bivše NDH (Romi, Židovi, Srbi). Tim žrtvama nisu pribrojene žrtve Jasenovca. Naime, Slavko Goldstein, član naše Komisije, rekao je da njih ne treba ponovno evidentirati i napraviti reviziju po standardima Međunarodnoga Crvenog križa. Zbog toga nismo obrađivali i te podatke objašnjava Vukušić, ali dodaje da se brojci od 260 tisuća, koju je evidentirala Komisija, može pridodati i 80 tisuća žrtava Jasenovca, ali bi prije toga trebalo napraviti evidenciju prema normama Međunarodnoga Crvenog križa. Tada bi okvirno broj žrtava rata i poraća vjerojatno dosegnuo brojku od oko 350 tisuća.

Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima