Paradoksalno je da u ostarjeloj EU, koja je 2023. imala najveći godišnji pad rođene djece od 1961., 19,5 milijuna djece do 18 godina odrasta u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Iako je Hrvatska sa skoro petinom djece u riziku od siromaštva još uvijek bolja od prosjeka EU podaci Eurostata pokazuju da smo lani bili na drugom mjestu u Uniji po porastu siromašne djece (+2%) u odnosu na 2023. U Hrvatskoj u kojoj je broj rođenih godišnje pao na povijesno najniže razine gotovo 127 tisuća djece odrasta u riziku od siromaštva. Ako je lani prema podacima Državnog zavoda za statistiku prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece do 14 godina iznosio 15.554 eura godišnje jasno je da su djeca roditelja s tako niskim primanjima, osim ako nemaju skrivenih prihoda, ništa drugo nego siromašna. Nasuprot nama Slovenci u EU imaju najmanji udio djece u riziku od siromaštva (11,8%).
Šutnja o problemu
Djeca i demografski problemi kod nas nisu tema broj 1, jer apsurdno je da su se političari za lokalnih izbora hvalili gradnjom škola i vrtića i obećavali nove, a šutjeli su o tome da je djece sve manje, kao i o nejednakim šansama djece iz materijalno ugroženih obitelji. Za koga će se graditi vrtići i škole ako podaci DZS-a pokazuju da je u prvom kvartalu 2025. rođeno tek 10.271 djece, što znači da ćemo ove godine imati svega oko 30 tisuća rođenih. Inače, lani je rođeno najmanje djece u povijesti zemlje (32.170). Osim floskula kako će se boriti za kvalitetu života svih građana ni nakon lokalnih izbora, u kojem su pobjednici različitih opcija slavili dano im povjerenje građana kao svoj osobni trijumf, nismo ništa čuli o demografskim problemima, a kamoli o rješenjima. Istina, nije lako preplaćenim političarima ući pod kožu mladih kojima je s (iznad)prosječnim primanjima san o krovu nad glavom nedostižan, a još manje obiteljima s više djece ili samohranim roditeljima s niskim plaćama.
U kućanstvima s uzdržavanom djecom najveću stopu rizika od siromaštva lani su imala kućanstva u kojima je jedan roditelj s jednim uzdržavanim djetetom ili više njih (26,9%)! Akademik prof. dr. sc. Anđelko Akrap uz ogradu da ne postoji jedinstvena metodologija koja uz dohodak obuhvaća i 'prihode sa strane' ističe: – Lokalne jedinice koje nestaju u ovim lokalnim izborima nisu spomenuli djecu. Grad Zagreb hvali se uspjesima, a djece je i u njemu sve manje i sve su siromašnija. To su kratkoročni interesi, a ne gleda se dugoročna politika i kuda nas vodi nestajanje mladosti što je problem i EU i europskih zemalja. Istina, neke zemlje EU imaju dobre politike. Naša politika bez obzira na stranačku pripadnost ne govori o sve izraženijem demografskom problemu. Ne mogu razumjeti da se može voditi državu sa sve manje djece, iz koje se ljudi iseljavaju, i hvaliti se uspjesima. Demografska problematika se ciljano maknula u stranu jer su to veliki problemi, a pomaka nema. Ni opozicija, ni vlast ne govore o tome – govori prof. Akrap. I premijer je nakon izbora spomenuo Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030, ciljeve ekonomske, socijalne, prometne i obrazovne politike, a ni riječi o Strategiji demografske revitalizacije.
Istina, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji spominje se i da je cilj do 2030. da Hrvatska digne stopu fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi) na 1,8, no stručnjaci su se već rekli da od tog cilja neće biti ništa. Kako očekivati da se rađa više djece ako skoro petina djece odrasta u riziku od siromaštva? Umjesto ulaganja u beton nije li trebalo dići dječji doplatak sa prosječnih 54 eura ako već nismo uveli univerzalni kao većina zemalja u EU i druge mjere, te time poslati poruku da su djeca i mladi prioritet? Stvaran, a ne deklarativan. Prof. dr. sc. Zoran Šućur sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i stručnjak za socijalnu politiku ističe da podaci Eurostata govore o stopama relativnog siromaštva koje obuhvaćaju djecu u riziku od siromaštva, djecu u kućanstvima s materijalnom i socijalnom deprivacijom i u kućanstvima u kojima nema zaposlenih odraslih. Relativno siromaštvo, dodaje, najčešće ne govori kako ljudi stvarno žive, nego kakav je dohodak kućanstava s djecom i u kojoj mjeri odstupa od prosječnog ili medijalnog dohotka.
U najmanjem riziku djeca u Sloveniji
– Problem je s relativnim siromaštvom djece što ono ovisi od tome što se događa s dohotkom roditelja jer djeca dijele životni standard svojih roditelja. Teško mi je kazati zašto je došlo do porasta djece u riziku od siromaštva u Hrvatskoj, je li to zbog manjeg rasta plaća njihovih roditelja iako se stope nezaposlenosti smanjuju. Dječji doplatak tu ne igra nikakvu ulogu jer s njim roditelji mogu djeci kupiti nekoliko lizalica. Najznačajniji izvor prihoda za djecu su prije svega plaće njihovih roditelja, a doplatak bi trebao nadopunjavati plaće roditelja. Pitanje je i je li se povećao broj roditelja koji rade skraćeno ili sezonski i imaju male plaće, pa je to utjecalo na rast djece u riziku od siromaštva. Ne bi trebalo donositi decidirane zaključke o standardu isključivo na temelju podataka o riziku od siromaštva nego uzeti i pokazatelje materijalne i socijalne deprivacije jer oni govore o konkretnim životnim uvjetima, a po tim indikatorima Hrvatska ne stoji loše u EU.
Istina, naše su plaće niže nego u velikoj većini zemalja EU. Slovenci već dulje spadaju među zemlje EU s najnižim stopama siromaštva i materijalne deprivacije djece jer, očito, imaju čitav paket mjera za obitelji s djecom – zaključuje prof. Šućur. S iznimkama zemalja koje vode računa o budućnosti apsurdno je da u staroj EU ima 24,2% djece u riziku od siromaštva, a 2023. bilo ih je 24,8%. Rekorderi su Bugarska (35%), Španjolska (34,6%) i Rumunjska (33,8%), a nakon Slovenije koja u EU ima najmanji udio djece u riziku od siromaštva slijede Cipar (14,8%) i Češka (15,4%). U riziku od siromaštva samo je 11% djece čiji su roditelji visokoobrazovani i čak 61% djece čiji su roditelji slabije ili nisko obrazovani.
GALERIJA Evo kako su naši zgodni reprezentativci razveselili najmlađe navijače na okupljanju
Otvori KEKS Pay
E sad me zanima kako ste i po kojim kriterijima došli do tih brojki i kojim anketama