Osam objekata u razdoblju od lipnja do listopada. Toliko se zgrada uklonilo na lokaciji bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac, kažu u Fondu za financiranje razgradnje NEK (Nuklearna elektrana Krško), a radi se, naravno, o skladišnim objektima. Dodaju da se i pripremao teren te obrađivao građevinski i zemljani materijal, a samo uklanjanje objekata provodi tvrtka Eurco za graditeljstvo, inženjering i zaštitu okoliša iz Vinkovaca.
– Sami radovi na lokaciji odvijaju se u dvije funkcionalno i prostorno razdvojene zone. Zona 1 (donja zona) smještena blizu ulaznog dijela s četiri skladišna objekta te Zona 2 (gornja zona) s također četiri skladišna objekta, smještena otprilike 3,5 kilometara dalje. Na lokaciji se nalazilo više objekata koji su prostorno razmješteni u tri odvojene skupine. Prva skupina smještena je na vršnoj zaravni (platou), druga skupina izgrađena je na manjoj, niže položenoj zaravni, oko 500 metara cestovno udaljenoj od gornje (vršne), dok je treća skupina uspostavljena u najnižem (donjem) sektoru lokacije u ulaznoj zoni, tj. na samom početku interne pristupne ceste – objašnjavaju u Fondu pa dodaju da se osam skladišnih građevina u cijelosti uklanjalo u jasno definiranim fazama.
– Faza pripremnih radova obuhvatila je postavljanje zaštitnih skela i oznaka za sigurnost djelatnika, prolaznika i vozila. Faza uklanjanja instalacija sastojala se od demontaže elektroinstalacija, cjevovoda, sustava odvodnje, kanalizacije, plina i drugih tehničkih sustava. Potom je uslijedila faza demontaže opreme u kojoj su uklonjeni ventilacijski elementi, stolarija, zaštitne rešetke i zaklopke. Predzadnja faza obuhvatila je uklanjanje pokrova koji sadrže azbest, i koji je zbrinut sukladno zakonskim propisima i pravilnicima o postupanju s građevnim otpadom, a u zadnjoj je fazi uslijedilo rušenje nosivih konstrukcija i konačno uklanjanje građevina. U protekla četiri mjeseca svi su objekti srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen, dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište – kažu u Fondu iz kojeg poručuju i da aktivnosti u Čerkezovcu idu dalje. Do proljeća sljedeće godine radit će se na iskopu zemlje, pripremi i ravnanju radnog platoa u Zoni 2, a onda slijedi i odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje cestovne infrastrukture unutar same lokacije.
– Radovi se provode u skladu s važećim propisima i pravilima struke, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti okoliša i sigurnosti ljudi i prostora – kažu u Fondu. Mi ćemo još podsjetiti da će se upravo u Čerkezovcu odlagati nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) iz Krškog. Uglavnom je to otpad koji je nastao tijekom rada nuklearke, primjerice, materijali, filtri, rukavice, a zbrinut će ga se u armiranobetonskoj zgradi površine otprilike jednog nogometnog igrališta u koju će se staviti oko 2450 velikih spremnika. U Čerkezovac stiže i institucionalni radioaktivni otpad (IRAO), što su materijali iz bolnica, laboratorija, industrije; primjerice zaštitna odjeća, rukavice, laboratorijski pribor... Visokoradioaktivni otpad ili istrošeno nuklearno gorivo neće se ondje skladištiti jer ta vrsta otpada zahtijeva drugačiju, geološki duboku pohranu. Stanovnici općine Dvor svoje nezadovoljstvo dolaskom otpada više su puta izrazili vrlo javno, a isto radi i BiH jer je Čerkezovac vrlo blizu granice. Sam Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, zbog čije se izgradnje uklanjanju skladišta koje spominjemo, trebao bi se početi graditi sljedeće godine.
Stanarima dozlogrdilo: Kad tramvaj uleti u rupu na pruzi, kod nas se ljulja kao da je potres