"Plaćati da bi se pucalo na civile i još gore na djecu, razina je zla koju naša zemlja ne može i neće tolerirati", napisala je to na društvenoj mreži X kongresnica Anna Paulina Luna. Ona se osvrnula na istragu koja se provodi u Italiji o navodima da su bogate osobe iz Italije tijekom rata u BiH pucale po stanovnicima Sarajeva. Kongresnica, inače saveznica Donalda Trumpa, napisala je i kako je otvorila istragu o tom pitanju te da je u ''kontaktu s bosanskim konzulatom te talijanskim veleposlanstvom''. "Ako postoje bilo kakvi Amerikanci koji su se u to uključili, zaslužuju biti optuženi i procesuirani", stoji u objavi. Kako navodi La Repubblica, stranci su navodno vojnicima plaćali između 70.000 i 88.000 funti za ''vikend snajperske izlete''.
Tužiteljstvo u Milanu, koje je otvorilo istragu o navodima da su bogati Talijani tijekom rata u BiH putovali do Sarajeva i tamo s okolnih brda pucali na njegove stanovnike, zatražilo je od Mehanizma za međunarodne kaznene sudove uvid u dokumentaciju koja bi mogla pomoći pri rasvjetljavanju tog slučaja. Rimski list la Repubblica, koji kontinuirao izvještava o tom slučaju, u četvrtak piše kako je iz Milana u Den Haag poslan zahtjev za uvid u svjedočenje Johna Jordana, bivšeg vatrogasca iz SAD-a koji je tijekom rata u BiH dragovoljno pomagao lokalnim vatrogascima kako bi mogli obavljati svoj posao i tijekom ratne opsade.
Jordan, nekadašnji američki marinac, bio je jedan od svjedoka na suđenju ratnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću. U svjedočenju iz 2012. godine govorio je o tome kako je u BiH stigao potaknut medijskim izvještajima o stradanju civila, a 1994. godine teško je ranjen kada je pomagao u gašenju požara u Sarajevu. U tom je svjedočenju rekao da su vatrogasci bili izravne mete pripadnika vojske bosanskih Srba, ali da su to bili i civili te djeca te da je takvim snajperskim napadima i osobno svjedočio.
No talijanski list se referira na njegovo ranije svjedočenje iz 2007. godine u procesu vođenom protiv Dragomira Miloševića, bivšeg zapovjednika tzv. sarajevsko-romanijskog korpusa vojske bosanskih Srba koji je zbog opsade Sarajeva na kraju osuđen na 29 godina zatvora.
Upravo taj njegov iskaz u kojemu je svjedočio i o smrti jednog dječaka ubijenog snajperskim metkom navodno je predmet zanimanja tužiteljstva u Milanu jer bi mogao rasvijetliti ulogu stranih državljana, takozvanih turista-snajperista, koji su, prema tvrdnjama svjedoka, plaćali kako bi ubijali civile tijekom opsade Sarajeva.
Istraga o tom svojevrsnom lovu na ljude pokrenuta je na temelju prijave novinara Ezija Gavazzenija, a ta tema prvi put je otvorena 2022. godine nakon prikazivanja dokumentarnog filma "Sarajevo safari" u kojemu anonimni svjedoci govore o tome da su tijekom rata u BiH bogataši iz Italije uz posredovanje jedne agencije iz Trsta dolazili u okolicu Sarajeva i tamo s položaja vojske bosanskih Srba pucali na ljude. Mete su bili i vojnici i civili, uključujući žene i djecu, a za njih su navodno bili spremni platiti najveće novčane iznose.
Jordan je, piše u četvrtak la Repubblica citirajući njegove tvrdnje koje do sada nisu bile u fokusu, u Den Hagu izjavio da je kod Sarajeva opetovano viđao ljude koji su mu izgledali kao stranci. "Po odjeći, oružju koje su nosili i načinu na koji su se kretali bilo je jasno da nisu odavde. Vodili su ih lokalni ljudi, gotovo kao vodiči", izjavio je uz opasku kako je slične je prizore opazio i u okolici Mostara.
Jordan je objašnjavao da su stranci koje je viđao bili čudno odjeveni, odnosno kombinirali su vojnu i civilnu odjeću, no od okruženja najviše ih je izdvajalo oružje koje su imali. Navodno su posjedovali puške koje su više sličile lovačkom oružju, a Jordan ga je usporedio s onim koje se koristi u lovu na divlje svinje.
"Bilo je jasno da su izvan konteksta. Stranci, amateri, ali opasni", izjavio je. Tvrdio je i kako je osobno svjedočio da su im mete bili civili, a posebice djeca. "Ako želite uništiti obitelj, pogodite dijete. To slama sve ostale", kazao je Jordan pred Haaškim tribunalom. Milanski tužitelj Alessandro Gobbis, specijaliziran za slučajeve s terorističkom pozadinom, pokušava razjasniti ove navode, a osim na haašku dokumentaciju, oslanja se i na podatke koje je tijekom rata u BiH prikupljala talijanska vojna obavještajna služba SISMI.
To su bili dani stvarne srpske kulture.