Zbog velikih razmjera šteta u plastenicima prošlog tjedna na području grada Zagreba i okolice Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži nadoknadu šteta poljoprivrednicima kako bi nastavili s proizvodnjom. Brojni plastenici na području grada Zagreba i okolice imali su ogromne šteta koje se i dalje zbrajaju, a koje su nastale na imanjima usred vjetra koji je na trenutke puhao i 120 kilometara na sat, priopćili su iz HPK.
Traže da se što prije pokrene Krizni fond za poljoprivredu, koji HPK predlaže već nekoliko godina, a iz kojeg bi se financirali poljoprivrednici kada se nađu u kriznim situacijama, poput zagrebačke. Smatraju da je potrebno omogućiti lakše osiguravanje i jednostavnije postupke za osiguranje jer sadašnji model osiguranja nije dobar i osiguravajuće kuće ga izbjegavaju isti.
Najveći problem je to što u Zagrebu, za razliku od manjih općina i gradova, nije jednostavno proglasiti elementarnu nepogodu. Naime, ona je uvjetovana vrijednošću ukupne izravne štete od najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu i pod uvjetom da je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave i/ili uvjetom da je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.
- U ovom trenutku nije izgledno da će šteta na razini grada Zagreba doseći 20 posto, no urod bi nakon popisa šteta mogao biti umanjen za najmanje 30 posto u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek - ističu iz HPK. Kažu kako bi Grad Zagreb trebao poslati, ako već nije, na teren izvid i napraviti popis šteta na povrću/u zaštićenim prostorima. - Ne znamo vodi li se popis povrtlara i plastenika odvojeno; to će provjeriti kolege iz Uprave za ruralni razvoj pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te ne znamo jesu li barem neki proizvođači osigurali svoje plastenike - istaknuto je.
Grad Zagreb, prema planu proračuna za 2026., na raspolaganju ima 3.077.158.730 eura, od čega je za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i lov planirano 6.363.000 eura, a samo za poljoprivredu približno 1,5 milijuna eura, što je manje od 0,05% ukupnog proračuna. S obzirom na to da Grad Zagreb prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2025. godine ima upisano 6413 poljoprivrednih proizvođača, bilo bi preporučljivo povećati proračun te napraviti program s ciljem obnove njihovog potencijala nakon nastalih šteta, kažu u HPK, jer je prosjek ostalih županija u RH između 1-3% izvornog proračuna.
- Trenutačna proizvodnja povrća pokriva svega 50 posto vlastitih potreba, što našu zemlju čini izrazito ovisnom o uvozu. Jedan od najučinkovitijih načina za povećanje proizvodnje jest poticanje kontrolirane proizvodnje u plastenicima i staklenicima, zbog čega je od iznimne važnosti da se poljoprivrednicima posebno malima olakša investiranje i osiguranje u slučaju elementarnih nepogoda, te da im se neodgodivo pomogne kako bi ponovno pokrenuli proizvodnju - rekli su iz HPK te pozvali građane da kupuju poljoprivredne proizvode direktno od malih OPG-ova, svojih susjeda čime pomažu njihovom opstanku, hrvatskoj samodostatnosti te ukupnoj gospodarskoj slici RH.
Otvori KEKS Pay
