Statičari su i danas dronovima pregledavali teško oštećeni, požarom zahvaćeni Vjesnikov neboder i upozorili kako je zgrada iznimno opasna te da joj se ne treba približavati. Zbog požara je privedena jedna osoba, dok policija provodi izvide nad još nekoliko mlađih osoba kako bi se utvrdilo je li požar mogao biti podmetnut. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković kazao je kako je dojava o plamenu na vrhu zgrade stigla vrlo brzo te da su vatrogasci odmah krenuli u intervenciju. Istaknuo je kako su uvjeti bili izuzetno teški, ali da je najvažnije što u zgradi nije bilo ljudi koje je trebalo evakuirati. Prema njegovim riječima: "Vatra se pojavila i na nižim katovima. Pravodobnom reakcijom zapovjednika ljudi su izvučeni, nije bilo težih posljedica. Uvjeti su bili jako teški". Dodao je i da je u jednom trenutku na terenu bilo čak 164 vatrogasaca te da su se borili s temperaturama iznad 500 stupnjeva. O uzroku požara zasad se ne može govoriti, rekao je Tucaković, naglašavajući kako će policijska istraga dati više odgovora: "Puno stvari treba istražiti, vidjeti pa tek onda donositi zaključke".
Stručnjaci za zaštitu od požara i konstrukcijsku sigurnost upozoravaju da je nužno detaljno ispitati stanje zgrade. Milan Carević iz Hrvatske udruge za zaštitu od požara, istaknuo je potrebu provjere elektroinstalacija i požarne segmentacije, napominjući da objekt mora zadovoljavati određenu vatrootpornost. "Ako je tim projektom bilo predviđeno požarno sektoriranje, trebalo bi kroz pregled objekta vidjeti je li se to zadržalo ili nije. Ako nikad nije bila požarno sektorirana, a dobila je uporabnu dozvolu, onda sukladno zakonu zgrada se može koristiti uz uvjet da se postojeći sustavi održavaju. Požar je trajao dva sata, a uobičajena vatrootpornost za visoke zgrade je 90 minuta, objekt je izdržao čak više od one otpornosti koju bi imao da je projektiran po današnjim propisima", rekao je za HRT.
Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pojašnjava kako je visoka temperatura ozbiljno oslabila armiranobetonske elemente konstrukcije te da su zbog starosti i originalnog projektiranja određeni dijelovi zgrade mnogo ranjiviji nego što se pretpostavlja. "Bitno je da sada sagledamo koliko je temperatura utjecala na armaturu jer ovo je klasična armirano betonska okvirna konstrukcija s dvije male jezgre na rubu. Činjenica koja se nekritički gleda je da je zgrada napravljena 1972. što bi ukazivalo da je rađena po propisima iza 1964. koji su bitno unaprijedili propis u segmentu mehaničke otpornosti i stabilnosti. No projekt je rađen '50-ih, a osnovna konstrukcija je napravljena 1964. Neki elementi gradnje bili su puno oskudniji nego što bi trebali biti da je zgrada napravljena 1972., tanki zaštitni slojevi, manja količina armature, nedostatak nekih osnovnih nosivih elemenata, što tada nije predstavljalo veliki problem. Bilo kakav gubitak nosivosti i napukline na takvim elementima se ne smiju zanemariti jer je to visok sustav, uzdužne sile u takvoj konstrukciji su visoke...Sada postoji opasnost da na određenim lokalnim elementima može doći do tzv. krtog loma koji je nenajavljen i koji se u sekundi događa", objasnio je.
FOTO Ovdje se radilo, zabavljalo, živjelo: Pogledajte fotografije iz najslavnijih dana Vjesnika
Otvori KEKS Pay
