Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u nedjelju je, nakon serije od barem 17 požara koji su u dva dana planuli na području splitsko-dalmatinske županije, najavio da će Ministarstvo kroz izmjene Kaznenoga zakona predložiti veće kazne za namjerno potpaljivanje požara.
- Namjernom radnjom dovodite u opasnost ljudske živote, onih koji na tom području žive kao i onih koji gase požar, ugrožavate njihovu imovinu i okoliš. U tom kontekstu ići ćemo u pooštravanje kazni. Stav Ministarstva je pokušati počinitelje najstrože sankcionirati – kazao je Habijan, dodavši da ne zna kako nazvati nekoga tko namjerno potpaljuje požare 'nego da ima određenih teškoća'.
Drugim riječima, nije svatko tko namjerno izaziva požare ujedno i piroman, iako se tako najčešće nazivaju počinitelji djela koja iz godine u godinu stvaraju nesagledive štete za okolinu, dovode u opasnost živote ljudi i ostavlja golemu pustoš i tisuće hektara opožarenih površina koje pogoduju stvaranju novih požara, posebno uz porast temperature i klimatske promjene koje podižu granicu povećane opasnosti od požara.
Piromanija se lako kontrolira
Piromanija je, naime, jako rijetka bolest i lako se kontrolira, tvrde stručnjaci.
- To je jedan od relativno rijetkih poremećaja nagona ili poriva, kada osoba ima unutarnju potrebu da napraviš nešto za što razumski nema moći, a čin paleži praćen je osjećajem relaksacije. Motiv je tu manje važan, piromanu je problem napetost koju osjećaja ako ne zadovolji nagon, poremećaj je to najsličniji kleptomaniji ili kocki – objasnio je za Večernji list Slavko Sakoman, dodajući da je takvih poremećaja malo, kronični su i lako ih se prati, liječi i kontrolira, najčešće s GPS narukvicama.
Za 23 požara u tri mjeseca dobio godinu dana zatvora
Većina uzroka požara je ljudski faktor, ali među njima je jako malo piromana. Motivi mogu biti razni – od osvetničkog ponašanja, međuljudskih odnosa i međunacionalne mržnje, pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko pa do nemara. Stručnjaci i vatrogasna zajednica složni su da kazne treba drakonski povećati.
Za izazivanje požara prema Zakonu o zaštiti od požara prekršajno se izriču novčane kazne u iznosu od 1990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1990 eura.
Kazneni zakon u članku 215. predviđa zatvorsku kaznu od 6 mjeseci do 5 godina ako netko s namjerom ili ozbiljnom nepažnjom izazove požar koji ugrožava život i imovinu, a ako ne djelo počinjeno iz nehaja, zatvor do tri godine.
Prema najavama, planiraju se izmjene Kaznenog zakona s ciljem povećanja kazni – ukidanjem donjeg praga prekršajne novčane kazne i uvođenje strožih raspona zatvorskih kazni kao i uvođenje strogih sankcija za recidiviste i slučajeve velike štete, moguće i maksimalnih kazni prema članku 215.
S uvođenjem težih kvalifikacija, poput terorističkog čina, u smislu djelovanja protiv države i podrivanja turističke sezone, treba biti oprezan, mišljenje je struke koja ipak ne isključuje mogućnost da se namjerna potpala požara kvalificira kao teroristički čin. Ključ je namjera: zastrašivanje, destabilizacija, ostvarenje političkih ili ideoloških ciljeva, podrivanje turističke sezone.
- Treba vidjeti motive koji iza toga stoje, ako je to podrivanje turističke sezone, to već može ući u nekakav segment ili hibridnog djelovanja ili terorizma. Ukoliko motiv požara ima izražen politički, ekonomski ili ideološki predznak, poput namjere da se nanese šteta turističkoj sezoni, takav čin može poprimiti dimenzije hibridnog djelovanja, pa i terorizma, kazao je ranije za Večernji list kriminalist Željko Cvrtila.
Hrvatski zakon pruža pravni okvir za ovakvu kvalifikaciju ako su dokazana politizacija ili strateška namjera, no u praksi je to rijedak ishod; većina slučajeva potpaljivanja klasificiraju se kao kaznena djela protiv opće sigurnosti.
Nakon najava ministra Habijana izgledno je da će se ići na povećanje maksimalnih kazni sukladno članku 215. Kaznenog zakona.
Sudska praska bilježi tek rijetke izrečene zatvorske kazne, poput muškarca s Krka koji je dobio godinu dana zatvora 2023. za 23 podmetnuta požara u tri mjeseca. Branio se da je požarom tjerao zmije i čistio prostor, a olakotna okolnost bila mu je anksiozno-depresivni poremećaj.
Anušić od ranije upozorava: Kazne nisu primjerene, kanaderi su skupi
Ministar obrane Ivan Anušić prošle godine nakon serijskih požara također je upozorio na problematiku, navodeći kako je šteta koju su požari dosad ostavili iza sebe - neprocjenjiva, a kazna za počinitelje – neprimjerena djelu.
“Nisam taj koji će prosuditi da li je požar podmetnut, ali indikativno požari izbijaju trenutak prije velikih bura i juga koji pomažu da se raširi. Indikativno je da izbijaju na 4, 5 mjesta odjedanput, indikativno je da izbijaju samo na određenim područjima i mislim da bi se trebali početi baviti i s njihovim uzrocima, jer se s posljedicama bavimo i borimo se", kazao je Anušić dodajući kako je slanje kanadera u zrak iznimno skupo
FOTO Umorni vatrogasci, spaljene kuće i uništeni automobili: Pogledajte kako izgleda jutro nakon strašnog požara kod Omiša
Da, trebalo bi, jer to jest terorizam.