Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠALJU VISKI, BURBON...

Tko Ruse u ratu opskrbljuje alkoholom? Jedna europska zemlja glavni je izvoznik, u vinu prestigli i Italiju

Alcohol department in the supermarket
Foto: Markus Scholz/DPA
1/2
23.02.2024.
u 16:06

Još nekako žestice, ali gdje su Latviji vinogradi da može biti najveći izvoznik vina u Rusiju? To je privid: ugledni zapadni proizvođači alkoholnih pića nerado priznaju da i dalje odlično posluju u Rusiji

Za potrošače u Rusiji nije pitanje hoće li uzeti škotski ili irski whiskey ili možda američki bourbon. Daleko najvažniji proizvođač tog pića za Ruse je – Latvija iz koje je prošle godine uvezeno whiskeya u vrijednosti od gotovo 244 milijuna eura. Na drugom mjestu je Litva odakle je u Rusiju „procurilo“ whiskeya u vrijednosti od oko 27 milijuna eura.

Dok je u toj baltičkoj zemlji barem teoretski moguća tolika proizvodnja alkoholnih destilata iz žitarica, apsolutno je nemoguće da je Latvija prestigla čak i Italiju u izvozu vina u Rusiju – od siječnja do kolovoza prošle godine je tamo stiglo vina iz Latvije u vrijednosti od gotovo 68 milijuna eura. Štoviše: po statistikama Latvije je do studenog prošle godine u Rusiju izvezeno robe u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, a gotovo polovicu čine pića, žestice i ocat. Utoliko je Rusija i dalje za Latviju jedan od pet najvažnijih trgovačkih partnera.

>> FOTO/VIDEO 'Naši ljudi su kod kuće': Pogledajte emotivan susret oslobođenih ukrajinskih zarobljenika

Alcohol department in the supermarket
1/16

Naravno da Latvija nije odjednom postala golema tvornica alkoholnih pića, objašnjava Matiss Mirosnikovs, ekonom iz banke Bank of Latvia. „Čini se da neke veće tvrtke sa zapada Europe koriste Latviju kao distributivni centar. Tu se ne radi nužno o proizvodima domaće industrije, nego o reizvozu.“

Radije ne žele priznati

Tolika rijeka alkohola iz baltičkih zemalja je pobudila i pažnju medija u Rusiji. Direktor ruske tvrtke za uvoz alkoholnih pića Ladoga Veniamnin Grabar za RIA Novosti objašnjava kako je došlo do promjene i u uvoznim deklaracijama: „Ako je prije pisalo u dokumentima kako je uvoz u Rusiju išao preko Latvije ili Litve, sad te baltičke zemlje pišu kao zemlja porijekla i iz njih onda dolaze isporuke u Rusiju."

Drugim riječima, ništa se nije promijenilo i u Rusiju stižu alkoholna pića čitavog niza zapadnih zemalja, jedino što se proizvođači ne navode – ili ne žele da ih se navodi. Istina, izvoz alkoholnih pića u Rusiju nije obuhvaćen sankcijama, pa je vjerojatno jedini razlog za skrivanje izvornog proizvođača moguća šteta za ugled tvrtke ako se vidi da i dalje posluje s Rusijom, smatra Mirosnikovs. „Neke od tih zapadnih tvrtki imaju Rusiju i Bjelorusiju praktično kao jedine mušterije. Već zbog toga ne žele, a ni ne mogu samo tako obustaviti svoje poslovanje."

POVEZANI ČLANCI:

Iako nije zabranjeno, Moral Rating Agency objavljuje popis zapadnih tvrtki koje posluju s Rusijom i nakon njenog napada na Ukrajinu. Tu se onda vidi i kako je francuski koncern Pernod Ricard među najvećim izvoznicima alkoholnih pića u Rusiju. Doduše Ruse očito manje zanima ovaj francuski aperitiv, no taj koncern je proizvođač i votke Absolut i whiskeya Jameson. piše DW.

„Neka i dalje loču!“

I ruski mediji javljaju kako Pernod Ricard „planira" obustaviti svoje poslovanje u Rusiji, ali se i citira taj koncern da to može „potrajati nekoliko mjeseci“ te da će nastaviti zapošljavati svoje predstavnike u toj zemlji. U svakom slučaju, poslovanje preko treće zemlje omogućava da prodaja i dalje teče.

Baltičke zemlje su zapravo najglasnije u zahtjevima novih i još strožih sankcija protiv Rusije, a Davis Vitolis je kod izvoza u Rusiju dao izuzetno osebujno objašnjenje: „Alkohol je možda doista proizvod koji se još uvijek može prodavati, jer alkohol je i proizvod koji kod neumjerene potrošnje šteti zdravlju.“ Osebujno je već i zbog činjenice što je Vitolis na čelu Udruge proizvođača alkoholnih pića Latvije pa zato i brzo dodaje kako je to „njegovo osobno mišljenje“, a ne udruge na čijem je čelu.

Ekonomist Mirosnikovs u tom poslovanju može jedino konstatirati „dvije strane medalje: s jedne strane je dobro da nam Rusi plaćaju jer onda imaju manje novca za vojne svrhe. S druge strane ruska elita i dalje čini što hoće, naime može i dalje voditi donekle normalan život i zato ne mora težiti za nekakvom promjenom".

Nepodobna ljubav prema Rusiji

No za Latviju je takvo unosno poslovanje s Rusijom i politički problem. Već odavno je osjetljivo pitanje ruske nacionalne manjine i u Latviji i u Estoniji, a dok je prije i bilo napora oko pronalaženja nekakvog oblika suživota, s tim je gotovo. Latvija je tako uvela obvezu da svatko tko želi živjeti u toj zemlji mora položiti ispit latvijskog jezika razine A2. Ta obveza vrijedi čak i za one koji su čitav život proveli u Latviji. Inače prijeti progon.

POVEZANI ČLANCI:

Utoliko i latvijski mediji napadaju tamošnju vladu što se s druge strane još uvijek odlično posluje s Rusijom. Ministrica gospodarstva Ilze Indriksone odgovara kako je tvrtke „već odavno“ pozvala da prekinu trgovinu s Rusijom i Bjelorusijom: „Raspravljali smo i o fizičkom zatvaranju graničnih prijelaza i onemogućavanju prometa kopnenim putem. Ali ako ne zatvore svoje granice sve države koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom nego samo mi, to neće donijeti nikakvih rezultata“, izjavila je ministrica gospodarstva Latvije.

Ključne riječi

Komentara 3

V0
Vlaskoulicanec4.0
20:07 23.02.2024.

Svi na sva usta javno seru po Rusiji, ali svi potiho s njima rade i zarađuju...

SL
slavenZadravec
21:28 23.02.2024.

Licemjerje zapada (i svih ostalih) potaknuto kapitalističkom gramzivošću nije ništa novo. Uz poslovanje s Rusijom tu je i dopuštanje "sportwash" propagande arapskim državama koje niječu osnovna ljudska prava ženama, prodaja oružja nedemokratskim ili agresivnim režimima, toleriranje najgorih praksi zloupotrebe fosilnih goriva ....

SE
Serengeti
22:10 23.02.2024.

Sličan problem kao Rusi u Latviji i Estoniji su imale i druge narodnosti u Sloveniji. Makedonac koji je čitav svoj radni vijek proveo u Sloveniji nakon osamostaljenja nije mogao dobiti slovensko državljanstvo, niti je imao ikakva prava u Sloveniji. Nakon što su Slovenci dobili packe od EU to su ispravili. Rusofobna EU tu nepravdu u Latviji i Estoniji gleda bez reagiranja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije