U posljednjih nekoliko godina, priče o tehnološkim milijarderima koji grade podzemna skloništa i kupuju prostrane posjede diljem svijeta potaknule su nagađanja. Jesu li se Mark Zuckerberg, Reid Hoffman i drugi superbogataši počeli pripremati za rat, klimatske promjene ili neku drugu katastrofu? Ili je riječ o nečem sasvim uobičajenom za one s dubokim džepovima? Uz brzi napredak umjetne inteligencije (AI), strahovi od potencijalnih egzistencijalnih prijetnji samo su se pojačali. Na havajskom otoku Kauai, Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, od 2014. godine radi na svom ambicioznom projektu – Koolau Ranchu, prostranom kompleksu od 570 hektara. Prema izvješću časopisa Wired, imanje uključuje podzemno sklonište od 460 četvornih metara opremljeno vlastitim zalihama energije, hrane i vode te betonskim vratima poput onih u vojnim bunkerima. Zid visok dva metra zaklanja projekt od znatiželjnih pogleda, a radnici su pod strogim ugovorima o povjerljivosti. Zuckerberg je prošle godine demantirao glasine da gradi "bunker za sudnji dan", opisujući ga kao "obično sklonište, poput podruma". Ipak, slične konstrukcije pojavljuju se i u njegovu domu u Palo Altu, Kalifornija, gdje je kupio 11 nekretnina i dodao 660 četvornih metara podzemnog prostora. Susjedi to nazivaju "bunkerom milijardera" ili čak "špiljom šišmiša". Troškovi Koolau Rancha procjenjuju se na više od 270 milijuna dolara, a projekt je izazvao kontroverzije jer dio zemljišta leži na grobnicama havajskih starosjedilaca, piše BBC u svojoj analizi.
Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, govorio je o "osiguranju od apokalipse", napominjući da polovica superbogatih ulaže u slične mjere opreza. Novi Zeland postao je popularno odredište za takve investicije, s milijarderima poput Petera Thiela koji kupuju goleme posjede. "Kupiti kuću na Novom Zelandu postalo je svojevrsni šifrirani signal među elitom", rekao je Hoffman. Strahovi od klimatskih promjena, geopolitičkih sukoba ili čak tehnoloških katastrofa potiču ovu trku za sigurnošću. No posljednjih godina jedan novi faktor dodatno je uzburkao strasti, a to je brzi napredak umjetne inteligencije.
Umjetna opća inteligencija (AGI), točka u kojoj strojevi dosežu razinu ljudske inteligencije, predmet je žestokih rasprava. Ilya Sutskever, bivši glavni znanstvenik OpenAI-a, navodno je 2023. predložio izgradnju podzemnog skloništa za znanstvenike prije nego što AGI bude puštena u svijet. "Svakako ćemo izgraditi bunker prije objave AGI-a", rekao je, prema knjizi novinarke Karen Hao. Tehnološki lideri poput Sama Altmana (OpenAI), Demisa Hassabisa (DeepMind) i Darija Amodeija (Anthropic) predviđaju da bi AGI mogla stići u sljedećih pet do deset godina, možda čak i 2026. Altman je prošle godine izjavio da će AGI doći "prije nego što većina ljudi misli". No skeptici poput profesorice Wendy Hall sa Sveučilišta Southampton upozoravaju da su takve prognoze često preambiciozne. "Stalno pomiču granice", kaže Hall, dodajući da AI, iako impresivan, još nije blizu ljudske inteligencije.
Još veća briga je umjetna superinteligencija (ASI), tehnologija koja nadmašuje ljudski um. Koncept "singularnosti", gdje strojevi postaju nerazumljivo napredni, prvi je spomenuo matematičar John von Neumann 1958. godine. Knjiga Genesis (2024.), koju su napisali Eric Schmidt, Craig Mundy i Henry Kissinger istražuje mogućnost da ASI preuzme kontrolu nad donošenjem odluka, ostavljajući čovječanstvo u pozadini. Entuzijasti poput Elona Muska tvrde da bi ASI mogla riješiti globalne probleme – od pronalaženja lijekova za smrtonosne bolesti do stvaranja neiscrpne čiste energije.
Iako milijarderi ulažu milijune u bunkere, postoji ironičan problem. Bivši tjelohranitelj jednog milijardera ispričao je da bi, u slučaju apokalipse, sigurnosni timovi mogli eliminirati svog šefa kako bi sami preuzeli bunker. Ova anegdota pokazuje krhkost takvih planova. Stručnjaci poput Neila Lawrencea s Cambridgea smatraju da je ideja AGI-ja precijenjena. "Pojam umjetne opće inteligencije jednako je apsurdan kao 'umjetno opće vozilo'", kaže Lawrence. Trenutačni AI sustavi, poput ChatGPT-a, briljiraju u uočavanju obrazaca, ali nemaju svijest niti sposobnost introspekcije poput ljudi. Dok milijarderi grade bunkere, a znanstvenici upozoravaju na rizike AGI-ja i ASI-ja, svijet se nalazi na raskrižju. AI donosi ogromne mogućnosti, ali i nepoznanice.
Otvori KEKS Pay
pitam se kakav smisao ima zivor tih magnata u jednom unistenom svijetu. takav zivot se svodi na zivotinjarenje kako god pogledas.oni koji su prezivjeli Armagedon zavidice mrtvima.