Viralna predviđanja 'Smaku svijeta' nedavno su se proširila TikTokom, a tisuće korisnika zapalo je u 'apokaliptično ludilo'. No, dok je navodni 'Smak svijeta' prošao bez ikakvih događaja, stručnjaci upozoravaju da prave prijetnje čovječanstvu nisu stigle iz proročanstava, već iz naših vlastitih ruku. Od nuklearnog rata i biološkog oružja do neukrotive umjetne inteligencije, čovjek stvara uvjete za vlastito uništenje. Nuklearni rat ostaje jedan od najvećih egzistencijalnih rizika. Devet zemalja posjeduje ukupno 12.331 nuklearnu bojevu glavu, a Rusija sama može uništiti sedam posto svjetskih urbanih područja. "Čak i regionalna nuklearna razmjena mogla bi izazvati globalne klimatske posljedice", upozorava dr. Thomas Moynihan, istraživač s Centra za proučavanje egzistencijalnog rizika na Sveučilištu Cambridge. Prema modernim klimatskim modelima, dim od požara u gradovima uzdigao bi se u stratosferu, blokirajući sunčevu svjetlost i uzrokujući "nuklearnu zimu". Globalne temperature pale bi za čak 10°C, uništavajući poljoprivredu
Još jedna opasnost dolazi iz biotehnologije. Od 1973., kada su znanstvenici stvorili prve genetski modificirane bakterije, sposobnost stvaranja smrtonosnih patogena dramatično je porasla. "Prirodne pandemije nisu izbrisale čovječanstvo u 300.000 godina, ali umjetno stvoreni patogeni mogu biti dizajnirani za maksimalnu štetu", kaže Otto Barten, osnivač Opservatorija egzistencijalnog rizika. Napredak u umjetnoj inteligenciji dodatno povećava rizik, omogućujući širenje ove tehnologije izvan državnih laboratorija, potencijalno u ruke terorista.
Najveća prijetnja, prema stručnjacima, mogla bi biti umjetna inteligencija (AI). Procjene sugeriraju 10-90% šanse da čovječanstvo ne preživi pojavu takve AI ako postane "neusklađena" s ljudskim interesima. "Ako AI postane sposobna za vlastite ciljeve, može nas doživjeti kao prepreku", kaže dr. Moynihan. Takva AI ne mora biti zlonamjerna, ali može jednostavno preusmjeriti resurse potrebne za ljudski opstanak prema vlastitim ciljevima, poput preuzimanja sustava naoružanja ili dizajniranja biološkog oružja. Najstrašnije je što stručnjaci ne mogu predvidjeti kako bi umjetna inteligencija djelovala, jer bi bila "nemjerljivo pametnija" od nas. Iako manje vjerojatne, klimatske promjene također nose egzistencijalni rizik. Ekstremni scenarij, poznat kao efekt vlažnog staklenika, mogao bi dovesti do gubitka sve vode na Zemlji u svemir, čineći planet nenastanjivim. Iako znanstvenici smatraju da je ovaj rizik minimalan u bližoj budućnosti, dugoročno, za 1,5 milijardi godina, širenje Sunca gotovo sigurno će izazvati ovaj efekt, piše Daily Mail.