Europska unija posljednjih se godina sve češće suočava s izazovima očuvanja demokratskih standarda, a najnovija izvješća upućuju na to da se taj trend ne samo nastavlja, nego u pojedinim državama dodatno produbljuje. U tom kontekstu posebno zabrinjava situacija u Hrvatskoj, koja se prema najnovijem izvješću organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties) za 2026. godinu svrstava među zemlje koje ozbiljno narušavaju načela vladavine prava. Riječ je o analizi utemeljenoj na podacima više od 40 nevladinih organizacija, a Hrvatska se u njoj nalazi u skupini država označenih kao “rušitelji vladavine prava”, zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom, kako prenosi The Guardian.
Opsežno izvješće, koje obuhvaća oko 800 stranica, detaljno analizira načine na koje vlade u tim državama postupno slabe institucionalne mehanizme kontrole vlasti. Kada je riječ o Hrvatskoj, posebna se pozornost posvećuje stanju medijskih sloboda, gdje se bilježi porast napada na novinare i pokušaja ograničavanja njihovog djelovanja. Istodobno, politički diskurs prema pravosuđu i organizacijama za zaštitu ljudskih prava postaje sve oštriji i neprijateljskiji. Problemi su vidljivi i u području borbe protiv korupcije, gdje izostaje značajniji napredak, dok se postojeći mehanizmi prevencije postupno slabe.
Iako su ove pojave posebno izražene u skupini najproblematičnijih država, izvješće upozorava da negativni trendovi nisu ograničeni samo na njih. U nekim tradicionalno stabilnim demokracijama, poput Njemačke, Francuske ili Švedske, također se bilježi određeno nazadovanje, iako ono još uvijek nema obilježja sustavne političke strategije. S druge strane, postoje i države koje stagniraju, bez vidljivog napretka ili pogoršanja, poput Nizozemske, Španjolske i Češke. Poseban je slučaj Poljske, gdje vlada premijera Donalda Tuska nastoji ispraviti naslijeđene probleme u području vladavine prava, ali se pritom suočava s institucionalnim ograničenjima, osobito predsjedničkim vetima.
U cijelom izvješću tek se Latvija ističe kao pozitivan primjer, budući da je jedina država koja bilježi kontinuirano unapređenje standarda i dobiva status “vrijednog radnika”. Takav kontrast dodatno naglašava dubinu problema u ostatku Europske unije.
Izvršna direktorica Libertiesa, Ilina Neshikj, pritom posebno kritizira učinkovitost mehanizama Europske unije. Prema njezinoj ocjeni, instrumenti Europske komisije ostaju ograničenog dosega jer se preporuke ponavljaju iz godine u godinu bez konkretnih posljedica za države koje ih ne provode. Statistički podaci to potvrđuju: većina preporuka iz prethodnog razdoblja nije dovela do nikakvog napretka, dok se u dijelu slučajeva situacija čak dodatno pogoršala. Neshikj stoga upozorava da bez ozbiljnijeg praćenja i stvarnih sankcija nije realno očekivati zaokret u trendu sustavnog slabljenja vladavine prava unutar Europske unije.
FOTO Desant američkih mornara na Split. Ne zna se koliko ostaju, ali zna se čega je prvo nestalo u trgovinama
Otvori KEKS Pay
A informacije su dali stari znanci Jakovina, Markovina, Pusić,Borić, Teršelić i Klasić. Možeš mislit od kuda tim birokratima takve informacije da su sastavili takvo izvješče. To je možda nekad prolazilo ali te fore danas niko ne cucla u Hrvatskoj više