Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STRAVIČNI ZLOČINI U KOLONIJI

Tajne najzatvorenije vjerske zajednice na svijetu: Žene su se budile i pitale zašto su bez donjeg rublja

Menoniti
Foto: JOSE LUIS GONZALEZ/REUTERS
1/4
03.06.2023.
u 14:06

Strancima je mjesto Manitoba u Boliviji izgledalo kao mirno, iako tajanstveno, utočište od modernog svijeta. Sve dok u lipnju 2009. godine istina nije izašla na vidjelo

Menoniti su jedna od najzatvorenijih vjerskih zajednica na svijetu, a njezini pripadnici žive u mjestu Manitoba u Boliviji, selu od 1800 stanovnika koje je postalo svjetski poznato nakon što je ondje otkriven stravičan zločin nad ženama i djevojčicama. Riječ je o ultrakonzervativnoj kršćanskoj zajednici koja pripada protestantima, a koji odbacuju suvremeno društvo. 

Naizgled je to bila mirna i misteriozna zajednica vjernika o kojoj se malo toga znalo dok u javnost nije procurilo što se dogodilo 2009. godine. Dvije godine kasnije, sedam muškaraca osuđeno je na 25 godina zatvora pod optužbom da su upadali u kuće i silovali svoje žrtve. Silovana je 151 žena. Najmlađa žrtva imala je tri godine, a najstarija 65.Vjeruje se da je bilo i više žrtava, no mnoge nisu htjele priznati što im se dogodilo zbog straha da će neće moći udati jer se u zajednici vjeruje da žena treba u brak ući nevina. 

Riječ je o selu u kojem je zabranjena vožnja automobilima ili motociklima jer su gume premoderne pa im je glavno prijevozno sredstvo zaprega koju vuku konji ili pak traktor sa željeznim kotačima. Strancima je mjesto izgledalo kao mirno, iako tajanstveno, utočište od modernog svijeta. Sve dok u lipnju 2009. godine tužitelj okruga Santa Cruz nije primio poziv od policajca iz istočnog bolivijskog grada Cotoca.

VEZANI ČLANCI: 

- Rekao mi je: Doktore, neki menoniti su ovamo doveli muškarce za koje kažu da su silovatelji - prisjetio se Fredy Perez, jedan od tužitelja koji je istraživao slučaj. 

- Slika koju imamo o menonitima u Boliviji je da rade od šest ujutro do devet navečer, vrlo su religiozni, ne plešu i ne opijaju se. Pa kad sam primio taj poziv od službenika, jednostavno nisam mogao vjerovati - dodao je. Međutim, u Manitobi su mnogi mjesecima, čak i godinama, živjeli sa spoznajom da nešto nije u redu. 

- U noći smo čuli kako psi laju, ali kad sam izašao, nisam mogao ništa vidjeti - ispričao je jedan muškarac za BBC koji je tada bio otac kćeri tinejdžerica. 

- Ujutro nismo mogli ustati jer smo bili napola pod anestezijom. Nismo se mogli pomaknuti... Nismo znali što se dogodilo, ali smo znali da se nešto dogodilo. I to nije bilo samo jednom - prisjetio se. Dok je cijela obitelj  bila drogirana i onesposobljena, njegove kćeri napali su muškarci koji su provalili u njihov dom. Djevojčice je tada bilo sramota reći roditeljima što se dogodilo. 

- Zbog svojih vjerskih uvjerenja mislili su da se nešto loše događa u koloniji. Ujutro su imale glavobolje... Žene su se budile sa spermom na sebi i pitale su se zašto su bez donjeg rublja. I nisu razgovarale o tome sa susjedima da netko kaže: 'U toj kući je vrag unutra' - prisjetio se istražitelj. Neke žene su na kraju progovorile i priče su se proširile. 

- Svaki dan smo razgovarali o tome, ali smo bili zabrinuti hoćemo li reći vlastima. Jednostavno nismo znali kako riješiti stvari - rekao je stanovnik sela. 

Iako je 90 menonitskih kolonija centar bolivijske poljoprivredne proizvodnje, većina ih je samoupravna. Menoniti imaju svoje korijene u Njemačkoj i Nizozemskoj od 16. stoljeća. Oni su pacifisti, prakticiraju krštenje odraslih i vjeruju da moraju živjeti jednostavnim životom. Došli su u Boliviju tražeći vjersku slobodu, zemlju i izolaciju, a stigli su preko Rusije, Kanade i Meksika – uvijek bi odlazili dalje kada je njihova autonomija bila ugrožena.

Jedne lipanjske noći 2009. godine, jedan je mladić uhvaćen u nečijoj kući. Uhvatili su ga i zadržali lokalni ljudi, a zatim su otkrili da se on nije bio jedini, bilo ih je još osmero, svi menoniti uz Manitobe osim jednoga. Prije nego su ih predali policiji, svi muškarci su priznali što su radili. 

VEZANI ČLANCI: 

- Rekli su mi da su provalili u moju kuću i radili što god su htjeli. Bilo ih je četvero - rekao je otac tinejdžerki. Nakon što je priča izašla u javnost, njegove su se djevojčice konačno povjerile roditeljima, potvrdivši ono što su muškarci rekli. 

- Moje su se kćeri sjetile da se nešto dogodilo, ali nisu znale što. Rekle su nam o bolovima koje su imale u vaginalnom području i nogama - prisjetio se. 

Tvar koju su napadači koristili za imobiliziranje žrtava i njihovih obitelji dolazi iz tropskih biljaka. Dobro je poznata u Latinskoj Americi, a neki menonitski uzgajivači na kontinentu navodno je koriste za anesteziju bikova prije kastracije. U Manitobi su je napadači prskali kroz prozore spavaćih soba prije nego što su provalili. Njezin učinak je je najviše utjecao na pamćenje. Neki su znali  da se dogodilo nešto strašno, ali se toga nisu mogli sjetiti.

Dvije godine nakon otkrića, 2011. godine počelo je suđenje. Svi su vjerovali da je broj žrtava bio veći. 

- Neke od žrtava ostale su skrivene zbog kulturoloških čimbenika. Nisu išle, ili ih roditelji nisu odveli, na forenzički pregled. Teško je za menonitsku ženu udati se ako je imala seksualne odnose. Dakle, mnogi su roditelji radije šutjeli i govorili: 'Ništa se nije dogodilo u ovoj kući.' - rekao je istražitelj Perez. 

Jedan od optuženih je ubrzo nakon uhićenja pobjegao pa je se sudilo osmorici muškaraca. U kolovozu 2011. sedmorica su osuđena na 25 godina zatvora zbog silovanja. Drugi - koji je u međuvremenu uvjetno pušten - dobio je 12 godina za opskrbu drogom kojom su onesposobljavali žrtve.

Još dvojici muškaraca suđeno je osuđeni su u povezanim suđenjima. Nakon što je jedan od muškaraca umro, osam ih je ostalo zatvoreno u zatvoru na periferiji grada Santa Cruza. U tom prostranom zatvorskom kompleksu nazvanom Palmasola 7000 bolivijskih muškaraca zatvoreno je iza visokih betonskih zidova. Bračni posjeti su dopušteni, a najmanje dvoje menonitskih osuđenika je pronašlo partnerice i osnovali su obitelji otkako u zatvoru. Svi muškarci iz Manitobe i dalje poriču da su silovatelji.

Unatoč svim dokazima koji su prikazani na sudu, mnogi menoniti i dalje ne vjeruju u priče o silovanjima. Neki kažu da su optuženici bili nepopularni u Manitobi i da je kolonija platila bolivijskom pravosuđu da ih drži u zatvoru. Drugi vjeruju da su ti muškarci bili paravan za širu kulturu seksualnog zlostavljanja u obitelji.

Perez odbacuje te teorije i odbacuje tvrdnje da su muškarci bili prisiljeni priznati silovanje pod prijetnjom mučenja.

- Oni su ta priznanja napisali na svom jeziku u kojima su naveli u koje su kuće provaljivali i koga su silovali. A ono što su napisali koincidiralo je s rezultatima forenzičkih pregleda žrtava - utvrđeno je da su te iste djevojke i žene silovane u kuće koje su muškarci identificirali - rekao je Perez. 

Život je u Manitobi ostao isti. Muškarci i dječaci rade u polju, žene i djevojke provode dane kuhajući, perući, čisteći i praveći odjeću koju propisuju čelnici kolonije. Menoniti vjeruju da će im naporan rad otvoriti vrata raja. Pravila u bolivijskim starim kolonijama su surova. Mobiteli se spaljuju ako se otkriju, a mladi ljudi mogu biti divljački pretučeni zbog prijestupa poput slušanja glazbe.

VIDEO Jedina na svijetu: Albino panda snimljena u rezervatu u Kini

Komentara 4

PR
pritiskovic
15:39 03.06.2023.

I kako ne prigrliti religiju svim srcem !?

SE
SedmiElement
15:02 03.06.2023.

Tako će i djeca iz Konga imati "utočište u modernom svijetu"...

LL
lijepa_li si
15:01 03.06.2023.

gume proizvode najviše mikroplastike koju udišemo. znanstvenici ih smatraju najopasnijim proizvodom za čovjeka, životinjski i biljni svijet!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije