Europska unija planira postupno regulirati i ograničiti uporabu ambalaže za jednokratnu upotrebu u barovima i restoranima, pri čemu bi ključne zabrane stupile na snagu od 1. siječnja 2030. godine. Mjere su dio nove uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), kojom Bruxelles nastoji smanjiti količinu plastičnog otpada u Europi.
Prema planiranim pravilima, posebno će biti obuhvaćeni plastični jednokratni spremnici koji se koriste u ugostiteljstvu za pojedinačne doze šećera, soli, kečapa, majoneze, mlijeka za kavu i sličnih proizvoda. Riječ je o pakiranjima koja se svakodnevno koriste u HORECA sektoru, odnosno sektoru ugostiteljstva, a koja će se postupno povlačiti s tržišta ako ne ispunjavaju nove zahtjeve održivosti.
Kako se navodi u Uredbi (EU) 2025/40, ambalaža se smije stavljati na tržište samo ako zadovoljava propisane kriterije održivosti. Također, ograničenja neće obuhvatiti sve vrste jednokratne ambalaže. Izuzeti su, primjerice, reciklabilni papirnati omoti bez plastike, kao i određeni slučajevi u kojima je potrebna dodatna sigurnost ili higijena, poput zdravstvenih ustanova ili domova za skrb. Također, iznimke se odnose i na dostavu hrane i narudžbe za van, gdje će se jednokratni spremnici i dalje moći koristiti pod određenim uvjetima.
Uredba predviđa i širu transformaciju poslovanja u ugostiteljstvu prije nego što zabrane stupe na snagu. Od veljače 2027. ugostitelji će morati omogućiti kupcima da koriste vlastite posude za hranu i piće, dok će od veljače 2028. biti obvezni ponuditi sustave za višekratnu ambalažu u svojim objektima. Mikropoduzeća će pritom biti djelomično izuzeta iz dijela obveza. Cilj novih pravila je smanjenje plastičnog otpada, koji Europska komisija smatra jednim od ključnih izvora onečišćenja u Europi. Komisija planira i širu evaluaciju učinaka uredbe do 2034. godine, uključujući utjecaj na unutarnje tržište te prehrambeni sustav i bacanje hrane.
FOTO Vatreni su otišli u Ameriku. Izraz lica Luka Modrića odao je raspoloženje naših uzdanica
"Teritorijalno je Hrvatska podijeljena na 128 gradova i 428 općina. Od tog broja, čak 420 općina i gradova ima manje od 5.000 stanovnika, a preko 200 općina broji manje od 2.000 stanovnika. Čak 55 općina ima manje od 1000 stanovnika." Index izgleda. Pa tko će to poplaćati izgleda. Vrijeme je Margaret Thacher tipa osobu, da netko konačno porezno rastereti građane izgleda.