Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) jučer su priopćili da posljednjih tjedana zaprimaju sve veći broj pritužbi poduzetnika koji upozoravaju na zatvaranje poslovnih objekata zbog, kako navode, manjih nepravilnosti.
"Problem nije u tome treba li prekršaje kažnjavati. Treba. Problem nastaje kada posljedice kazne višestruko nadmaše težinu samog prekršaja", ističu iz UGP-a te dodaju kako, ako se usred turističke sezone zatvori kafić, restoran, trgovina ili drugi poslovni objekt, štetu ne trpi samo vlasnik. Zaposlenici privremeno ostaju bez posla, dobavljači bez narudžbi, gosti bez usluge, a država bez poreznih prihoda. Stoga iz UGP-a od mjerodavnih traže odgovor na pitanje zašto se odmah primjenjuje najstroža mjera.
U zahtjevu upućenom Državnom inspektoratu i Ministarstvu financija traže podatke o tome koliko je poslovnih objekata zatvoreno zbog nepravilnosti povezanih s fiskalizacijom, zbog kojih konkretnih prekršaja i na koliko dugo. Traže i odgovor primjenjuju li se prije zatvaranja blaže mjere, poput upozorenja, novčane kazne ili roka za uklanjanje nepravilnosti. "Javnost treba znati u kojim se slučajevima zatvaranje smatra nužnim, a u kojima se nepravilnost može ispraviti bez zaustavljanja cijelog poslovanja. Posebno tražimo objašnjenje kriterija prema kojima inspektori odlučuju o zatvaranju objekta. Jesu li ti kriteriji jednaki u cijeloj Hrvatskoj? Postoje li jasne upute za postupanje? Kako se osigurava da za isti ili sličan prekršaj jedan poduzetnik ne dobije upozorenje, a drugi zatvaranje?", pitaju.
Očekuju i podatke o tome vodi li se pri donošenju takvih odluka računa o razmjernosti kazne, visini nastale štete, okolnostima prekršaja, prethodnom poslovanju poduzetnika i tome je li nepravilnost počinjena namjerno ili je riječ o administrativnoj ili tehničkoj pogrešci, kao i analize koje pokazuju da je zatvaranje poslovnog objekta učinkovitije od drugih kazni. Država treba ispraviti nepravilnost, a ne zatvoriti cijeli posao, poručili su.