Njemačko gospodarstvo slabi – a ipak su stručnjaci u mnogim granama prijeko potrebni: u medicinskom sektoru, posebno kod njege i brige o starim i onemoćalim ljudima, u IT sektoru, građevinarstvu i raznim zanatima. Nedostaje i odgajatelja u dječjim vrtićima, kuhara i profesionalnih vozača. U cijeloj zemlji krajem 2024. godine njemačke tvrtke imale su oko 1,4 milijuna nepopunjenih radnih mjesta. Istovremeno, u Njemačkoj radi sve više migranata. U 2024. godini udio zaposlenih stranaca iznosio je više od 16 posto – to je dvostruko više nego 2010. godine. Posebno je visok udio zaposlenih stranaca u medicinskim zanimanjima. Svaka šesta liječnica ili liječnik imaju strano državljanstvo. U sektoru njege rast zaposlenosti od 2022. zasniva se skoro isključivo na stranom osoblju. Trenutno je svaki peti zaposleni u tom sektoru doseljenik, piše Deutsche Welle.
Ali žele li ti ljudi zaista dugoročno ostati u Njemačkoj? Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pri Saveznoj agenciji za zapošljavanje sada je predstavio studiju na tu temu. Studija se temelji na reprezentativnoj online-anketi, u kojoj je sudjelovalo 50.000 osoba rođenih u inozemstvu, a koje su doselile u Njemačku u dobi između 18 i 65 godina. U anketu nisu bili uključeni tražitelji azila, koji još nemaju priznat boravišni status u Njemačkoj. Ispitivanje je provedeno u razdoblju od prosinca 2024. do travnja 2025. "26 posto doseljenika, dakle oko 2,6 milijuna ljudi, navodi da su tijekom prošle godine razmišljali o napuštanju Njemačke", rekla je Yuliya Kosyakova, šefica Istraživačkog odjela za migraciju, integraciju i međunarodna istraživanja tržišta rada pri IAB-u, prilikom predstavljanja studije u Berlinu. Ona je također navela: "Oko tri posto, odnosno tristo tisuća ljudi, već imaju konkretne planove za napuštanje Njemačke."
Otprilike polovica onih koji ne žele ostati namjerava se vratiti u svoju domovinu, a druga polovica želi nastaviti put u neku drugu zemlju. Među onima koji se žele vratiti kući najčešće se spominju Poljaci i Rumunji. Migranti koji žele napustiti Njemačku i otići dalje najradije bi otišli u Švicarsku, Sjedinjene Američke Države ili Španjolsku. Izbjeglice i osobe koje su došle putem spajanja obitelji pokazuju znatno manju sklonost ka iseljavanju nego visokoobrazovani i ekonomski uspješni migranti. "Jedan od ključnih rezultata naše ankete je da upravo oni koji su došli u Njemačku da rade ili studiraju – dakle bolje obrazovani, ekonomski uspješniji i oni koji bolje govore njemački jezik – češće od prosjeka razmišljaju o odlasku ili već imaju konkretne planove za iseljenje", kaže znanstvenica iz IAB-a Katia Gallegos Torres. Posebno su migranti s magistarskim ili doktorskim diplomama i oni s višim prihodima u posljednjih dvanaest mjeseci razmišljali o napuštanju Njemačke. "Između 30 i 39 posto ispitanika koji rade na poslovima kao što su IT, financijske usluge i uslužne djelatnosti razmatra mogućnost iseljenja", navodi Gallegos Torres.
Također i u zdravstvu, industrijskoj proizvodnji i logistici postoji "relevantan" trend odnosno tendencije za napuštanje Njemačke "Ukratko, to su upravo oni ljudi, koji su ovoj zemlji prijeko potrebni za osiguranje stručne radne snage. Ovo selektivno iseljavanje predstavlja značajan rizik za buduću gospodarsku održivost Njemačke", upozorava Torres. Ali koji su razlozi? Kod onih koji se vraćaju u svoju domovinu najvažniji su obiteljski razlozi, dok migranti koji žele otići u drugu zemlju prije svega traže bolje radne uvjete i veću zaradu. Visoki porezi i nameti te prevelika birokracija u Njemačkoj često se navode kao razlozi za odlazak. Tu su i iskustva s diskriminacijom. "Skoro dvije trećine migranata navodi da su doživjeli diskriminaciju – na primjer na radnom mjestu, kada traže stan, u javnom prostoru ili u kontaktu s policijom", kaže Gallegos Torres. "Trećina migranata se osjeća ili nepoželjno ili samo djelomično dobrodošlo. To su faktori koji značajno povećavaju sklonost ka odlasku."
Kultura dobrodošlice dodatno je oslabila. "Tijekom 2024. godine javne rasprave su bile snažno obilježene temom migracije, a društvena prihvaćenost migranata nije bila posebno visoka", ističe Yuliya Kosyakova. Nešto više od četvrtine stanovnika Njemačke ima migrantsku pozadinu. Oko 21 milijun ljudi ili su nakon 1950. godine sami došli u Njemačku ili su im oba roditelja migranti. Samo od 2015. godine u Njemačku je došlo 6,5 milijuna ljudi. Najveće grupe su Sirijcii Ukrajinci. Na parlamentarnim izborima u veljači 2025. stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je dijelom ekstremno desničarska i snažno zagovara tzv. "remigraciju", postala je druga najjača snaga u Bundestagu. Pobjedu na izborima su odnijele stranke Unije CDU/CSU, koje su u predizbornoj kampanji obećale pooštrenu migracijsku politiku. U koaliciji sa socijaldemokratima (SPD) prve mjere u migracijskoj politici bile su pojačane granične kontrole. Također je odmah ukinuta i mogućnost da se dobro integrirani doseljenici brže naturaliziraju, odnosno da u roku od tri godine dobiju njemačko državljanstvo ako su posebno dobro integrirani.
"Ove velike rasprave o migraciji i migracijskoj politici imaju negativan utjecaj na ljude, na osjećaj da su dobrodošli, na iskustva diskriminacije", kaže Kosyakova. "To su razlozi zbog kojih ljudi češće razmišljaju o odlasku ili zaista planiraju napustiti Njemačku." Stručnjaci redovito upozoravaju da je Njemačkoj godišnje potrebno oko 400.000 dodatnih migranata koji bi trajno ostali, kako bi se održao neophodni potencijal radne snage. Samo tako se mogu nadoknaditi negativne posljedice demografske situacije. Njemačka je zemlja koja stari. Sve je više umirovljenika, a sve manje radno sposobnih. To ne dovodi samo do nedostatka radne snage, već rezultira i manjkom državnih prihoda potrebnih za financiranje mirovinskog sustava. Studija IAB-a pokazuje da u tom kontekstu "glavni izazov nije samo priljev, nego i trajno zadržavanje migranata", zaključuje Yuliya Kosyakova. Mnogo toga ukazuje na to da bi državne mjere poput smanjenja birokracije, pojednostavljenje priznavanja stručnih kvalifikacija i diploma, više digitalizacije i poreznih olakšica mogle smanjiti želju za iseljavanjem – naročito kod profesionalno uspješnih migranata, navodi se u studiji IAB-a.
No istovremeno se ukazuje da je potrebna i "široka i iskrena" prihvaćenost migranata u društvu. Iz CDU-a pak dolazi zahtjev da se strani studenti medicine nakon završetka studija ne puštaju tako lako da odu. Tko studira u Njemačkoj trebao bi nakon diplome najmanje pet godina raditi kao liječnik – i to u ruralnim područjima Njemačke, gdje je nedostatak liječnika sve veći problem. "Tko to ne želi ovoj zemlji mora vratiti troškove tog vrhunskog obrazovanja", kaže zamjenik predsjednika zastupničkog kluba stranaka Unije Sepp Müller (CDU). Podrška dolazi iz Ministarstva zdravstva. "Moramo motivirati mlade liječnike da rade u Njemačkoj, umjesto da nijemo promatramo kako se iseljavaju", izjavio je državni tajnik u Saveznom ministarstvu zdravstva Tino Sorge (CDU).
Za ilegalne migrante u Njemačkoj, ne može biti europske solidarnosti. Zvali ste ih, samo tako, neodgovorno i ludo, da dođu u Njemačku, nikog niste pitali da li je s time suglasan. Sada ih se lijepo riješavajte, kako znate, a nikako njihovim transferom u ostale EU države, koje su se od početka tome protivile.