Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Udruga za Mediteran

Stručnjaci upozoravaju: Sredozemlje se zagrijava 20% brže od drugih područja u svijetu

Foto: REUTERS
1/3
04.05.2023.
u 18:40

Cijelom Mediteranu zajednička je pogođenost klimatskim promjenama, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković

Mediteran se zagrijava 20 posto brže od drugih područja u svijetu. Obalni gradovi najosjetljiviji su na klimatske promjene, a posebna pozornost usmjerava se na one koji su na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, poput Dubrovnika, Splita i Trogira, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, domaćin treće ministarske konferencije Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Zagreb je domaćin treće ministarske konferencije Udruge za Mediteran o održivom urbanom razvoju. Riječ je o međuvladinoj instituciji koja obuhvaća 43 zemlje među kojima je 27 članica Europske unije, kao i 16 zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Bačić je naglasio da svi gradovi trebaju biti energetski učinkovitiji te je u izjavi za novinare najavio da će u Zagrebu biti usvojena deklaracija temeljena na usvajanju akcijskih planova o održivom urbanom razvoju te priuštivom stanovanju.

- Mediteran je kolijevka brojnih civilizacija, jedinstveni prostor razmjene i suradnje između Europe, Azije i Afrike. Ono što nam je zajedničko je pogođenost klimatskim promjenama, visokom koncentracijom stanovništva na obalnim područjima, otvorenost prema turizmu, izloženost zagađenju mora i neodrživom korištenju prirodnih resursa - rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju predstavnicima zemalja sudionica.

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira pozdravila je Uniju za Mediteran kao "jedinstvenu platformu za dijalog", uvjerena da će rad ministarskih konferencija pridonijeti provedbi ciljeva UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. - Gradovi su centri inovacija, inspiracija i djelovanja - rekla je Ferreira, dodavši da će upravo gradovi imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Glavni tajnik Unije za Mediteran Nasser Kamel rekao je da gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske gradove na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura. Gradovi su glavni zagađivači okoliša. Pokrivaju dva posto svjetskog kopna, no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije. Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije.

Upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, ako ne i gore, kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike. Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 Celzijevih stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo, te dodaje da se tome mora prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. "Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja", napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.

"U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi", rekao je Kamel. Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željni putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem.

"Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije", napominje glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikala, električnih motocikala i električnih automobila te povećavaju zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije