Vladimir Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa. Dok traju pregovori o ratu u Ukrajini, postavlja se ključno pitanje: zašto je ta regija toliko značajna? Iako se zasad radi samo o medijskim napisima bez službene potvrde, vijest već izaziva burne rasprave u Europi i SAD-u: ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki predsjednik Donald Trump navodno su se na sastanku na Aljasci dogovorili da Ukrajina prepusti Rusiji Doneck i Luhansk. No može li Ukrajina uopće biti prisiljena na takav ustupak?
Prema tim informacijama, Putin inzistira na potpunom povlačenju ukrajinske vojske iz Donbasa. Zauzvrat bi pristao na zaustavljanje borbi na ostalim dijelovima bojišta – posebno u Hersonu i Zaporižju, gdje ruske snage također drže veće prostore. Putin već godinama naglašava važnost Donecka i Luhanska, poznatog pod zajedničkim nazivom Donbas. Tvrdi da je ta oblast duboko povezana s Rusijom i sovjetskom prošlošću. Ipak, prema međunarodnom pravu, riječ je o ukrajinskom teritoriju – i to nije bilo sporno ni u razdoblju SSSR-a, obavještava DW.
Za razliku od Krima, koji je 1954. Nikita Hruščov dodijelio Ukrajini – potez koji se u Rusiji i danas osporava – Doneck i Luhansk su od osnutka Ukrajinske SSR-a 1919. uvijek pripadali Ukrajini, bez prijepora. Donbas je, međutim, oduvijek bio snažno obilježen ruskim prisustvom. Još od 19. stoljeća i kasnije u sovjetsko doba, to je bilo jedno od najvažnijih industrijskih središta, bogato ugljenom i metalima. Tisuće radnika iz cijelog Sovjetskog Saveza, osobito iz Rusije, dolazile su ondje u potrazi za poslom.
Zbog toga je i prije 2014. većina stanovnika tog područja govorila ruski. Dok su zapadni dijelovi Ukrajine željeli jače vezivanje za Europsku uniju, istok je uglavnom bio skloniji Moskvi. U Donecku je rođen i bivši predsjednik Viktor Janukovič, poznat po bliskim odnosima s Kremljem, koji je upravo ondje imao najveću podršku. Nakon što je Janukovič svrgnut tijekom Majdana 2014. i pobjegao u Rusiju, Donbas je postao središnja točka sukoba Kijeva i Moskve. Uslijedila je aneksija Krima, a u istočnoj Ukrajini izbili su nemiri. Uz podršku ruskog oružja i boraca, proglašene su tzv. „narodne republike“ u Donecku i Lugansku.
Moskva je očekivala da će ruskojezični Ukrajinci to podržati, ali se pokazalo suprotno – rat je naišao na odbijanje. Na izborima 2019. većina glasača, uključujući i one u istočnoj Ukrajini pod kontrolom Kijeva, stala je iza Volodimira Zelenskog. Iako mu je materinji jezik ruski, jasno je istaknuo da želi mir, ali ne i odustajanje od teritorijalne cjelovitosti zemlje – stav koji je naišao na odobravanje. Putin je i uoči invazije u veljači 2022. Donbas isticao kao glavni povod. Tvrdio je da su „narodne republike“ zatražile pomoć Rusije i time pravdao svoju „specijalnu vojnu operaciju“. Također je optužio Kijev za „genocid“ nad ruskojezičnim stanovništvom, iako za to nema nikakvih dokaza. Danas je cijeli Luhansk i oko 70 % Donecka pod ruskom kontrolom, što znači da se gotovo 90 % Donbasa nalazi pod okupacijom. Procjenjuje se da ondje živi više od četiri milijuna ljudi. Osim bogatih nalazišta ugljena i rude, regija bi mogla skrivati i litij, kobalt, titan i druge rijetke minerale ključne za modernu tehnologiju.
Donbas je za Rusiju važan i zbog povezivanja s Krimom. Trenutačno je taj poluotok s ruske strane dostupan isključivo preko Kerčkog mosta. Ako bi Moskva trajno zauzela Donbas, a situacija u Hersonu i Zaporižju ostala zamrznuta, dobila bi kopneni koridor do Krima. Time bi Ukrajina bila odsječena od Azovskog mora, odnosno dijela Crnog mora. Za Ukrajinu Donbas ima jednako golemu važnost, ne samo gospodarsku nego i vojnu. Ondje je uspostavljen obrambeni pojas s ključnim gradovima poput Kramatorska, Slavjanska i Konstantinovke. Unatoč velikim gubicima, Kijev ih i dalje drži jer brane ravnice koje vode prema središtu zemlje i bile bi ranjive na ruski prodor. Predaja Donbasa za Zelenskog nije opcija – osim ako bi Ukrajina dobila snažna sigurnosna jamstva. Ali i tada bi to bilo politički gotovo nemoguće. Ustav mu to zabranjuje, a i javnost je oštro protiv: ankete pokazuju da oko tri četvrtine Ukrajinaca odbija bilo kakvo prepuštanje teritorija Rusiji.
FOTO 100 najdojmljivijih fotografija susreta Trump - Putin: Pogledajte kako je Aljaska dočekala svjetske lidere
Otvori KEKS Pay
Nije Hruščov ništa "dodijelio" nego je vratio Krim Ukrajini a koji je ruski ar oteo pa zatim onda Staljin tamo radio masakre nad domorodačkim tatarskim stanovništvom da bi naselio svoje ruse koji su onda kmečali kako su tu oni oduvijek ..... istu svar je radila KPJ kad je na ognjišta pobijenih njemaca poslije rata naseljavala srbe iz BIH, Like i Zagore pa su onda oni 1990-tih kmečali kako su oni tu oduvijek i radili genecide nad hrvatskim stanovništvom ..... a i Vučić se tamo šetao sa puškom i držao govore po Glini i okolici