Američki predsjednik Donald Trump najavio je u srijedu carine od 10 posto na uvoz iz zemalja širom svijeta. Roba iz EU-a podlijegat će carini od 20 posto budući da zemlje Unije, po izračunima Bijele kuće, naplaćuju namet na uvoz američke robe od 39 posto, kada se uključe i necarinska davanja i "manipulacija valutnim tečajevima". SAD je lani u razmjeni s EU-om zabilježio manjak u robnoj razmjeni od 235,6 milijardi dolara, pokazali su u veljači podaci ministarstva trgovine. Veći višak bilježila je samo Kina, od 295,4 milijarde dolara, a na četvrtom je mjestu Vijetnam s viškom od 123,5 milijardi dolara.
- Njemačka se suočava s trostrukom prijetnjom nakon najave novih američkih carina (...) Američka odluka o carinama "gorak je dan za svjetsko gospodarstvo" - upozorila je u četvrtak stručnjakinja za trgovinu iz Ifo instituta za gospodarska istraživanja Lisandra Flach. Carine koje je najavio američki predsjednik mogle bi ozbiljno naštetiti njemačkom gospodarstvu. Prema prvim izračunima Ifo instituta, nove carine smanjile bi njemački BDP za 0,3 posto ove godine, upozorila je Flach.
- Ako SAD ostanu pri najavljenim carinama, to će biti najveći napad na slobodnu trgovinu od Drugog svjetskog rata - komentirao je predsjednik Instituta Clemens Fuest. Stručnjaci Instituta ističu da Njemačka trpi trostruki udar: prvo, zbog smanjenog izvoza u SAD; drugo, zbog slabljenja konkurentnosti Kine, što smanjuje njemački izvoz u tu zemlju; treće, jer će zemlje poput Kine tražiti nove izvozne tržišne niše, čime će dodatno povećati pritisak na njemačke tvrtke.Carine će izravno pogoditi njemački izvoz u SAD, vodeće tržište za ključni automobilski sektor, a neizravnu štetu njemačkim izvoznicima mogle bi nanijeti 54-postotne američke carine na uvoz iz Kine, piše u priopćenju Instituta za medije.
- Kinesko gospodarstvo pretrpjet će težak udarac, a to će vjerojatno značiti i osjetno manji uvoz njemačke robe - objasnila je Flach. Njemački proizvodi istodobno će se vjerojatno suočiti s ogromnom konkurencijom iz zemalja poput Kine koje će nakon de-facto gubitka SAD-a krenuti u potragu za novim tržištima. - Ključno je pitanje kako će reagirati druge zemlje - ne samo na američke carine, nego i na protekcionizam općenito. U najgorem slučaju, trgovina bi zbog eskalacije mogla zamrijeti - upozorila je.
- Europska unija bi trebala reagirati jedinstveno i zaprijetiti konkretnim protumjerama, poput uvođenja digitalnog poreza koji bi snažno pogodio američke tvrtke. No, nagli odgovor kroz protucarine mogao bi dovesti do daljnje eskalacije trgovinskog sukoba - upozorava stručnjak ifo instituta Andreas Baur. Umjesto toga, preporučuje početak pregovora uz jasno definirani rok za uvođenje protumjera.
Fuest smatra da Trumpova strategija nije uvjerljiva: - Konkurentnost gospodarstva ovisi o njegovoj produktivnosti, a ne o trgovinskoj bilanci. Uvođenjem carina smanjuje se međunarodna podjela rada, što vodi padu produktivnosti. Ako Trump želi privući investicije u SAD i istovremeno smanjiti trgovinski deficit, Amerikanci će morati više štedjeti, što znači smanjenje potrošnje - ističe. Ideja o zamjeni izravnih poreza carinama, prema Fuestu, također je nerealna. Ipak, Trump bi mogao koristiti prihode od carina za smanjenje poreza, iako bi to imalo regresivan učinak. - Ako uz to želi smanjiti proračunski deficit, kao što tvrdi, tada od smanjenja poreza neće biti ništa - zaključuje Fuest.
Za njemacku i sve druge drzave kojima ne odgovaraju povisene americke carine na njihove proizvode rjesenje je vrlo jednostavno: neka smanje carine amerikancima na izvoz robe u te zemlje i americke carine na njihovi robu ce trenutno biti spustene na istu razinu!