Premda su Njemačka i Češka još 1997. potpisale povijesnu izjavu o pomirenju, kojom su zatvorena teška povijesna poglavlja iz Drugog svjetskog rata, a ta je izjava slovila kao primjer uzornog rješavanja ovakvih problema, ratne i postratne traume ovih dana ponovno dijele i svađaju Čehe i Nijemce. Sudetski Nijemci i njihovi potomci trebali bi se u nedjelju prvi put od kraja rata okupiti na tlu Češke, u Brnu, drugom po veličini češkom gradu, i to na poziv grada i tamošnjeg festivala koji promovira dijalog i suradnju "Meeting Brno". Međutim, vladajući češki desni populisti oštro su se usprotivili tom pozivu, a Zastupnički dom češkog parlamenta čak je usvojio službenu deklaraciju kojom osuđuje najavljeni skup, smatrajući ga "relativizacijom nacističkih zločina" i pozivajući organizatore na otkazivanje poziva.
Deklaracija je, međutim, pravno neobvezujuća. U parlamentu je progurana uz samo 76 od ukupno 200 zastupnika, zahvaljujući glasovima desničarskih stranaka i uz oštro protivljenje opozicije, koja je kolektivno bojkotirala parlamentarnu sjednicu, ocjenjujući da se radi o jeftinom populizmu krajnje desnice, dok su klupe rezervirane za ministre vlade Andreja Babiša, koju podržavaju te stranke, na glasanju ostale potpuno prazne, tako da je malo vjerojatno da će deklaracija ugroziti planirano okupljanje. Zanimljiva je evolucija stava premijera Babiša prema ovom pitanju. Najprije je najavljeno okupljanje u Brnu nazvao građanskom inicijativom u koju se nije htio miješati, ali onda je pod pritiskom radikalnih koalicijskih partnera promijenio retoriku, osuđujući okupljanje i nazivajući ga "provokacijom".
Sudetski Nijemci, njih oko tri milijuna, morali su se na kraju Drugog svjetskog rata zahvaljujući Beneševim dekretima, nakon što su im oduzeta građanska prava i imovina, iseliti iz tadašnje Čehoslovačke. Susrete sudetskih Nijemaca i njihovih potomaka svake godine organizira Zavičajna udruga sudetskih Nijemaca, čiji je glasnogovornik nama dobro poznati Bernd Posselt, koji je kao zastupnik u Europskom parlamentu bio jedan od najglasnijih zagovornika ulaska Hrvatske u Europsku uniju, deklaraciju češkog parlamenta nazvao "farsom" i "karikaturom parlamentarnog procesa". Unatoč neprijateljskoj retorici iz Praga, bavarski premijer Markus Söder i njemački ministar Alexander Dobrindt, koji podržavaju skup, odbijaju se povući i najavljuju da će osobno doći u Brno, smatrajući okupljanje primjerom europskog pomirenja. Susret u Brnu dio je festivala "Meeting Brno", čiji program uključuje i odavanje počasti žrtvama Holokausta i nacizma, kao i "Marš pomirenja", što dobar dio češke liberalne javnosti smatra pozitivnim korakom naprijed, a ne provokacijom. Na češkoj se strani populisti pribojavaju novih imovinskih zahtjeva, premda je udruga sudetskih Nijemaca još 2015. iz svog statuta izbacila sve zahtjeve za povrat imovine, dok desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) slučaj koristi za raspirivanje neprijateljstva i relativizaciju odgovornosti za nacističke zločine.
Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska u ovom pogledu može poslužiti kao primjer. U Rijeci se već godinama u povodu dana grada održava prijam za predstavnike esula, izbjeglih riječkih Talijana i njihovih udruga, i to bez ikakvih napetosti i trzavica, što svjedoči o posve drukčijem političkom pristupu i višoj političkoj kulturi. •
Otvori KEKS Pay
