On paper, the Croatian IT sector continues to grow , and in double digits – in 2024, its revenue grew by 10%, and exports by 12%. But the picture is not so simple. Domestic IT has reached a point where all actors must rethink where they are going and how, is the conclusion of a conversation between Ivan Bešlić, president of the Unit association and co-founder of Sofascore, and Tajana Barančić, long-time president of CISEx (now Unit Croatia) and one of the most knowledgeable analysts of the domestic technology scene at the .debug 2025 conference in Zagreb.
– We are no longer a startup industry, IT is becoming a stable, mature industry that requires a new level of knowledge and organization – Barančić emphasized. The high fragmentation of the IT industry is not an unknown situation in other countries, usually up to 90% are micro and small entrepreneurs, and within that there is a large number of those with one or no employees who operate according to the freelancing model. In Croatia, we have around 7,000 IT companies, but only 1,200 of them operate as entrepreneurs with clear growth ambitions. The number of those who develop their own products and build serious business models is even smaller.
Barančić pointed out that 25 companies account for 33% of the total revenue of the IT sector, and that only 120 of them have more than 5 million euros in revenue. In practice, this means that most small companies continue to operate according to the model of selling working hours with low margins, while those that invest in their own know-how and products achieve significantly higher added value. Many small ones do not make a breakthrough, and their businesses and employees are disappearing year after year. If the mentality is not reversed and consolidation does not occur, many companies will disappear.
– U Hrvatskoj imamo puno vlastitih firmi koje prodaju svoj know-how prema van, i to je zapravo pozitivan razvoj. Nama ne odgovara da dođu velike globalne kompanije, da zaposle ljude, ponude tri centa više i taj trošak prenesu dalje – smatra Bešlić. U razgovoru su naglasili da se tržište mijenja te da je sve manje interesa za čistu uslugu razvoja softvera, a sve više za kompletna rješenja temeljena na razumijevanju specifičnih potreba pojedinih industrija.
– Firme će htjeti naručivati kompletna rješenja, tražit će stručnjake koji razumiju industriju i isporučuju end-to-end rješenja. Vrijeme "doktora opće prakse" je prošlo – kaže Barančić. U tom kontekstu, nužnost okrupnjavanja postaje očita. Male tvrtke teško mogu same formirati multidisciplinarne timove potrebne za složenije projekte i ozbiljne klijente. Unatoč tome, u Hrvatskoj gotovo da nema preuzimanja ni udruživanja, što Barančić smatra jednom od ključnih slabosti jer suradnja i povezivanje mogu otvoriti vrata novim tržištima i većim projektima.
– Male tvrtke, one-man show modeli, prodaju radne sate uz minimalnu maržu. Za razliku od njih, firme koje imaju vlastiti know-how i multidisciplinarne timove mogu razvijati proizvode s višestruko većim maržama – istaknuo je Bešlić. Jedan od konkretnih smjerova u kojem bi se domaći IT mogao razvijati jest preuzimanje praksi iz drugih zemalja, primjerice Francuske, Njemačke, SAD-a i sl., gdje država aktivno potiče okrupnjavanje malih i srednjih tvrtki subvencioniranim kreditima s državnim jamstvima i poreznim olakšicama.
– U Hrvatskoj praktično nema preuzimanja među mikro i malim IT firmama. Nema spajanja. Da, prodaje firmi i akvizicije se događaju, veliki preuzimaju male. Sada govorimo o tome da mikro i mali kupuju druge mikro i male te ostvaruju sinergije. O tome se u našem IT sektoru baš ne govori, dok je u mnogim razvijenim državama to tema već godinama. Svaka tvrtka gura svoju priču, a to nas ograničava. Suradnja i specijalizacija donose veću vrijednost. Ne moraju svi raditi sve. Ako se udruže firme s komplementarnim znanjima, svi dobivaju – ističe Barančić.
Okrupnjavanje, umjesto da se promatra kao prijetnja identitetu tvrtke, trebalo bi postati alat za jačanje domaće scene. Razgovor nije mogao zaobići ni umjetnu inteligenciju. Prema Barančić, upravo AI dodatno ubrzava potrebu za transformacijom industrije. Tvrtke koje se i dalje oslanjaju isključivo na naplatu radnih sati teško će moći konkurirati onima koje, zahvaljujući AI alatima, isporučuju više vrijednosti u kraćem vremenu.
Za ozbiljnu karijeru u IT-ju mladi prvo trebaju steći i druga znanja
– Dakle, da bi mogao pratiti tempo koji AI donosi, moraš imati procese, poslovno i domensko znanje te tim koji zna raditi s promjenama. To već nadilazi razinu koju male firme mogu same dosegnuti, nemaju kapacitete za domenske stručnjake, poslovnu ekspertizu, savršena tehnologija sama po sebi više nije dovoljna – istaknula je. U tom kontekstu, umjetna inteligencija ne znači kraj IT industrije, dapače, ali znači kraj za njezinu dosadašnju strukturu. Oni koji se ne prilagode, jednostavno neće moći držati korak.
U razgovoru su se dotaknuli i mladih developera i načina na koji ulaze u sektor. – Svake godine na tržište izađe više od tisuću mladih ljudi, a broj zaposlenih u IT-ju ne raste. Ne mogu svi čekati idealan posao, treba tražiti prilike za rast i povezivanje, uključiti se u stvarne projekte – ističe Bešlić.
Umjesto da karijeru započinju direktno u IT tvrtki, Barančić im savjetuje da razmotre rad u drugim industrijama, ne kako bi na početku karijere odustali od IT-ja, već da bi stekli znanja koja će ih dugoročno učiniti vrjednijima. – Da sam danas junior, ne bih tražila posao u IT-ju, već bih išla u neku vertikalu, naučila probleme industrije i onda vrijedila tri puta više – savjetuje Barančić, dodajući da upravo to domensko znanje čini razliku između dobrog developera i ključnog člana tima koji razumije cjelinu poslovnog problema i može ponuditi rješenje, a ne samo kod.
Mladi programeri trebaju shvatiti kako vrijednost ne dolazi samo iz tehničkog znanja već i iz razumijevanja poslovnih i industrijskih procesa. Zaključili su da hrvatski IT ima dobre temelje, no da bi iskoristio svoj potencijal, mora se transformirati i organizacijski. Spajanje, suradnja, učenje iz drugih sektora i otvaranje prema cjelovitim rješenjima put su prema stvarnoj konkurentnosti i dugoročnom razvoju tvrtki.
Otvori KEKS Pay
