Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Stroga pravila za domaća bučina ulja police pune lošijim stranim

Proizvođače koji ga rade po propisima ugrožavaju rigorozni nacionalni propisi i konkurencija, a veliki dio onih koji nemaju ni registriranu proizvodnju lovi u mutnom
17. lipnja 2019. u 18:40 1 komentara 810 prikaza
OPG Marina Dobošić
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Papskiji smo i od pape”, poručuju ovih dana iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ljuti što ni novi Pravilnik o jestivim uljima i mastima nije ispravio nepravdu po kojoj za domaća bučina ulja vrijede puno rigoroznija pravila nego za uvozna. U EU smo, tvrde, ušli s puno višim propisanim standardima kvalitete nego što ih imaju Slovenci i ostali proizvođači Unije.

meso akcija HPK Stočari za posebno označavanje hrvatskoga mesa

No kako smo ih zadržali i dandanas jer EU dopušta članicama strože nacionalne propise od europskih, domaći su proizvođači u sve lošijem položaju od konkurencije koja im posljednjih mjeseci “otima” police u trgovačkim lancima. Hrvatska, primjerice, propisuje sastav sterola, koji su svojevrstan “otisak prsta” nekog ulja i govore je li ono autentično ili s primjesama drugih jestivih ulja poput suncokretova, zbog kojih se ne bi smjelo deklarirati kao bučino.

Slovenci duplo jeftiniji

– I onda dođe proizvođač iz Slovenije ili iz neke druge članice EU koja dopušta sastav sterola kakav oni smiju, a naš proizvođač po hrvatskim pravilima ne smije imati, i ponudi pola litre svoga ulja za 20 kuna, koliko košta 2,5 ili 3 dl domaćeg – objašnjavaju iz HPK.

No, iako je očito da je riječ o nejednakoj kvaliteti, po nacionalnom pravilniku smiju se analizirati samo domaća ulja, a strana samo po fleksibilnijim EU pravilima.

U Tribunju je svečano otvorena veletržnica ribom HPK Komori isplaćeno 6,4 milijuna kuna koje joj je uskratio Jakovina

– Nismo u ravnopravnom položaju ni po tome što su nas trgovački lanci s kojima surađujemo obvezali ugovorima da u našem bučinu ulju mora biti i domaća sirovina, koja je dosta skuplja od uvozne iz Ukrajine ili Kine, dok se kod uvoznih ulja to ne gleda i bitna je samo cijena – kaže Ivica Bister iz Dekanovca. No kako Pravilnik o jestivim uljima i mastima ne nameće porijeklo sirovine, kinesku ili ukrajinsku cijedi još puno hrvatskih proizvođača iako su domaće koštice buča golica dokazano puno kvalitetnije. Tako sve više poljoprivrednika odustaje od proizvodnje sjemenki golica. Domaće za 20 kuna teško nalaze kupca kraj kineskih za 13-15 kuna.

Nives Lovrić, predsjednica Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske te Zadruge Crna kap, koja je razvila vlastiti brend Buchusha, kaže kako je u nas po pitanju bučina ulja previše nereda. Potrošači ne znaju što kupuju jer ga se, prema nekim procjenama, i dvije trećine proda u sivoj zoni.

Tradicija patvorenja?

– Puno proizvođača i dalje tvrdi kako se bučino ulje ne može napraviti bez suncokretova. Da podliježu kontrolama, znali bi da to nije istina i da se takvo ulje ne smije ni deklarirati kao bučino – tvrdi ona. Pitanje je tako što se sve pod bučinim uljem prodaje i na sajmovima i kućnom pragu velikog broja OPG-a.

voće i povrće Iz uvoza Na policama i uvozna roba – deklarirana kao domaća?!

Registrirani su za proizvodnju tikava golica i za to dobivaju poticaje. No nitko ih ne pita što s njima kasnije rade jer ih većina, naime, nema registriranu dopunsku djelatnost prerade, a ako nisu registrirani, nisu ni u sustavu kontrole, koja ide samo k registriranim proizvođačima. Upitna bučina ulja u plastici, pomiješana sa suncokretovim..., prodaju se tako i za 70 do 200 kuna.

– Za litru premium bučina ulja Buchusha (djevičansko) treba oko 3-3,5 kg sjemenki ako se ono dobiva zagrijavanjem do najviše 125 stupnjeva Celzija, a cijena mu je 120-150 kuna. Neki proizvođači, međutim, što ne smiju, ulje cijede i na višim temperaturama pa litru dobiju i od 2,5 kg. Za hladno prešano pak treba i 8-10 kg sjemenki, a cijena mu je oko 250 kuna – objašnjava Lovrić ističući kako bi se udruživanjem i ujednačavanjem standarda domaći proizvođači bolje pozicionirali na domaćem i inozemnom tržištu i postizali više cijene.

No ideja ne nailazi na plodno tlo. Istraživanje autentičnosti bučinog ulja na tržištu RH, koje je na 25 uzoraka proveo zagrebački PBF, pokazalo je kako dio proizvođača i dalje koristi “tradicionalni” način proizvodnje pri kojem se tijesto od bučinih koštica prži uz dodatak rafiniranog, najčešće suncokretova ulja, a neki od toga dobivenu smjesu i ponovno prže i prešaju.

Konferencija HGK U Hrvatskoj se 40.000 tona hrane godišnje baci zbog nerazumijevanja roka trajanja

– To je protuzakonito. Bučinim uljem može se zvati jedino ulje od bučinih koštica, dok se mješavine stavljaju na tržište prema biljnoj vrsti i kategoriji od kojih je mješavina sastavljena. Patvorenim se tako pokazalo čak 11 (44%) od 25 ulja, u kojima je nađeno i 30-40% suncokretova. Na otprilike 3 kg bučinih koštica dodaje se do 1 l suncokretova ulja, kazali su iz PBF-a.

Ipak, kao i maslinovo, i bučino je ulje zbog brojnih benefita za ljudsko zdravlje sve traženije pa je udruga iz Vidovca u veljači podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu zemljopisnog podrijetla i oznake “Varaždinsko bučino ulje“.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • samoborka:

    Opet je Naše najbolje? A-haa... Pun mi je k..ukuruz tih prica o "našem najboljem svemu i svačemu". Nitko me nije toliko puta namagarčio kao domaći proizvođači svojim " kvalitetnim, domaćim, prirodnim proizvodima". Ako je tako sve kvalitetno kao što tvrdite ... prikaži još! (svi proizvodjači u Hr), lijepo to sve skupa izvezite i prodajte na tržištu EU. Ali,malo morgen..ne zadovaljate kriterije nigdje.