U Europskoj uniji u 2023. godini rođeno je samo 3,67 milijuna beba ili 210 tisuća djece manje nego godinu prije što je najveći godišnji pad broja rođenih od davne 1961. Podaci Eurostata pokazuju da je totalna stopa fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi op.a.) iznosila 1,38, što je povijesno najniža stopa fertiliteta u EU. No ne stoje sve države Unije jednako loše. Najviše razloga za zadovoljstvo ima Bugarska, rekorder sa stopom fertiliteta od 1,81, tim više što im je prije deset godina stopa fertiliteta iznosila 1,54. Bugarska je istisnula s trona Francusku koja je dugo bila vodeća u EU po stopi fertiliteta. Nakon Bugarske i Francuske (1,66) najveću stopu fertiliteta u Uniji ima Mađarska (1,55).
U vrhu i Mađari
U odnosu na razdoblje od prije deset godina Mađari su uspjeli dići stopu fertiliteta s 1,35, a Francuzi ne mogu biti zadovoljni jer su još 2021. imali stopu fertiliteta 1,83, a 2013. čak 1,99. Prije samo deset godina Francuska je praktički imala stopu fertiliteta koja osigurava zamjenu generacija. Danas je održivoj stopi fertiliteta od 2,1 u Europi najbliže Bugarska. Najniže stope fertiliteta u EU imaju Malta (1,06), Španjolska (1,12) i Litva (1,18). Kad se gledaju europske zemlje izvan Unije, čak i u Turskoj je stopa fertiliteta tek 1,51 iako su prije desetljeće Turci imali najvišu stopu fertiliteta u Europi (2,08). Izvan EU u 2023. sa stopama fertiliteta najbolje su stajale Crna Gora (1,76), Gruzija (1,71), Moldavija i Srbija (1,62), te Island (1,55). I Švedska koja je godinama bila u europskom vrhu po prosječnom broju rođene djece po ženi bilježi posljednjih godina pad stope fertiliteta koja je u 2023. iznosila tek 1,45, dok je 2021. bila 1,67, a prije deset godina 1,89. Ne stoje dobro ni velike zemlje sa stopama fertiliteta, Njemačka (1,39), Italija (1,21) te Poljska (1,20). Izvan Unije najnižu stopu fertiliteta ima Švicarska (1,33). Hrvatska ima stopu fertiliteta od 1,47, no u slučaju naše zemlje o demografskom sunovratu više govori rekordno niski broj rođene djece posljednjih godina, koji je posljedica i iseljavanja žena u fertilnoj dobi. Žene u EU u prosjeku rađaju prvo dijete s 29,8 godina. Talijanke najkasnije u Uniji rađaju prvo dijete, u prosjeku s 31,8 godina, a Bugarske najranije, s 26,9 godina. Posljednjih desetljeća Europljani imaju sve manje djece. Usporedbe radi u razdoblju od 1961. do 2022. najveći godišnji broj živorođene djece u EU zabilježen je 1964., čak 6,8 milijuna djece.
Žene rađaju sve kasnije
Također, dok su prije dva desetljeća najviše djece rađale mlade žene u dobi od 25 do 29 godina sada je stopa fertiliteta najveća u dobi od 30 do 34 godine. No, unatoč želji žena da rađaju djecu, nakon što se akademski i poslovno ostvare, otkucavanje biološkoga sata ne može zaustaviti niti medicina, pa žene zbog kasnijeg rađanja najčešće ostanu na jednom djetetu. Gotovo polovina djece (46,4%) rođene u EU 2023. bila su prvorođena djeca.
Otvori KEKS Pay
Rezimirajmo. Prvo smo potjerali Srbe, oko 400 tis. Onda desetak godina kasnije smo skužili da imamo lošu demografiju, slab natalitet i sve povezano sa time (visoku neplodnost, nezaposlenost, nepostojeću stambenu politiku... itd). Što smo TADA napravili? Potjerali smo van još oko 400.000 ovoga puta naših obrazovanih domaćih mladih, u fertilnoj dobi. Otišli su van, zaposlili se i sada tamo podižu male Hrvate, da se više ne vrate. Jesmo li demografski prvaci svijeta? Apsolutno.