Hrvatska javnost, osobito ona stručna, sa zanimanjem iščekuje kako će u konačnici izgledati Zakon o hrvatskom jeziku, čiji je nacrt Hrvatski sabor u studenome prošle godine uputio u drugo čitanje te bi ga uskoro trebao i usvojiti. U svakom slučaju, na snagu bi trebao stupiti prije sljedećih parlamentarnih izbora. Od konačnoga prijedloga zakona najviše očekuju Matica hrvatska, koja je pokrenula uvođenje jezičnoga zakona i čija je radna skupina izradila prvi nacrt, te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), čija su tri akademika sudjelovala u izradi toga nacrta. Obje ustanove, naime, nezadovoljne su Vladinim odredbama o Vijeću za hrvatski jezik, tijelu koje će se skrbiti o jeziku i pratiti provedbu zakona, te su predlagale da se u konačnom prijedlogu zakona donesu nova rješenja. Konkretno, Matica hrvatska predlagala je da sjedište toga Vijeća ne bude u Institutu za hrvatski jezik, nego ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU, ili u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“, a HAZU je pak želio imenovati predsjednika toga Vijeća. U tim njihovim zahtjevima podržali su ih neki saborski zastupnici, Glas Koncila, udruga Hrvatsko kulturno vijeće, neki jezikoslovci...
Otvori KEKS Pay
Stvarno je dosta tih puritanaca u jezikoslovlju, povjesti i kulturi. Pustimo svakome da govori kako hoće i to je onda hrvatski ili još bolje "naš" jezik. Pustimo inozemnim slavistima da nam pametuju po političkom i ideološkom ključu što je hrvatski jezik odnosno da se zove drugačije i da uopće nije naš. Neka oni odluče kako je izgledala povjest i stara i nova u kojoj smo sudjelovali ali eto nismo dobro vidjeli. Neka svako po volji odluči što je naša kultura i naše kulturno nasljedstvo a što zajedničko i naravno, neka drugi odluče što nikako nije naše. Jer drugi imaju manjak svega toga a mi smo tolerantni na pametovanje i otimačinu.