U moru informacija, ali i dezinformacija koje stižu iz Ukrajine, trenutačno se može razabrati da Rusija napada Ukrajinu taktikom sličnom onoj koju su Amerikanci i saveznici koristili pri napadu na Sadamov Irak. To je suvremeno ratovanje, u kojem se prvo uništava dalekometnim, više-manje preciznim raketnim napadima vojna i opća infrastruktura. Može se pretpostaviti da će ruski agresor ipak paziti da ne gađa civile, ali sigurno neće štedjeti nikoga tko im se suprotstavi. Što sada Hrvatsku čeka i kako ona mora reagirati na agresiju već danas?
Prvi je preduvjet da mora trenutačno prestati politički i prilično besmisleni sukob između Banskih dvora i Pantovčaka, jer u ratnoj situaciji do izražaja dolazi ustavna pozicija predsjednika države, koji postaje vrhovni zapovjednik u slučaju napada, doduše na Hrvatsku. Pozitivno je što zadnjih tjedan dana Zoran Milanović upadljivo šuti, što bi moglo značiti da je bio svjestan "što se iza brda valja". Milanović koji će se u javnosti sada pojaviti, treba se nadati, izgledno neće biti onaj Milanović od prije pet-šest dana. Sada je potrebna funkcionalna suradnja Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Marija Banožića i Glavnog stožera OS RH.
Hrvatsku Vladu već danas čeka odluka o tome koju će postrojbu Hrvatske vojske uputiti vjerojatno u mađarski Szekesfehervar, koji se nalazi između Balatona i Budimpešte. U NATO-u je isplanirano da Hrvatska s Mađarskom i Slovačkom čini jednu borbenu skupinu u slučaju napada Rusije na Ukrajinu. Prije napada planirano je da tamo bude upućena postrojba vjerojatno jačine onih satnija koje su i do sada odlazile u NATO-ove vojne misije, primjerice u Poljsku i Litvu. Dakle, riječ bi bila o postrojbi veličine od 100 do 200 vojnika, s pripadajućim "oklopom", a izbor može pasti na postrojbu s VBR-ima tipa Vulkan 122 mm, koje su do sada odlazile u Poljsku, a moguće je i upućivanje bitnice Panzerhaubitze 2000, 155 mm. Bude li upućena postrojba samo u slabo naoružanim Patrijama, vjerojatno će ona biti pridodana jače oklopljenoj postrojbi mađarske vojske. Naravno, da bi došlo do upućivanja takve postrojbe HV-a izvan granica potrebna je suglasnost Milanovića, Plenkovićeve Vlade i to treba biti izglasano u Hrvatskom saboru običnom većinom, a u slučaju eventualnog protivljenja Milanovića, dvotrećinskom većinom.
Krene li izbjeglički val civila iz Ukrajine prema EU (a granice će sigurno biti otvorene zbog humanitarnih razloga), i Hrvatska će trebati prihvatiti određeni broj tih izbjeglica. Najveći dio njih ipak će se najvjerojatnije smještati u susjedne zemlje, najviše u Poljsku, izgledno Njemačku, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku.
Pozornost i NATO-a i Hrvatske morat će, međutim, biti usmjerena i na zapadni Balkan. Po sistemu spojenih posuda može se očekivati i aktiviranje nekog od žarišta na tom području s obzirom na jaki rad ruske agenture i agenture Srbije. Najlakše bi se pokrenulo žarište u Crnoj Gori, gdje se ionako očekuje ponovno pokretanje demonstracija prosrpskih snaga protiv crnogorskih snaga. Najveća opasnost geopolitički gledano sada prijeti BiH, koja je najveće potencijalno bure baruta zapadnog Balkana. Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, već je prije dva dana najavio podizanje borbene pripravnosti vojske Srbije. No, prije nekoliko dana Vučić je sa zapada dobio jasne signale i upozorenja da sada treba stvarno pokazati čiju stranu bira. Što se Hrvatske tiče, sada će se pokazati realnost i kapaciteti HV-a u ovom trenutku. Stoga još više do izražaja dolazi potreba prestanka bilo kakve svađe između dva politička brda, ali i smirivanje unutrašnjih političkih konflikata u Saboru.
RH se mora pripremiti za sve moguce izazove. Ako Rusija krene i na Estoniju ili Litvu jer i tamo ima ruska manjina, doci ce do sukoba NATO i Rusije. U tom trenutku velika je mogucnost da Srbija iskoristi situaciju i krene na Kosovo, pa bi gorilo i u CG pa u BiH, na to moramo biti spremni. Do sada su sve europske zemlje OSIM Srbije osudili napad Rusije.