Ako ste ovih dana ili koju godinu prije nabavili umjetno drvce kako biste njime obilježili blagdane, tada ste dio većine građana Hrvatske koji se zadnjih godina odlučuju na kupnju umjetnog umjesto prirodnog drvca. Potvrdilo je to i nedavno istraživanje četvero studenata 3. godine preddiplomskog studija šumarstva koji su, u sklopu studentskog istraživačkog projekta Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom "Motivi i čimbenici odluke potrošača pri kupnji božićnog drvca: prirodno ili umjetno?", proveli opsežno anketno istraživanje među građanima iz cijele Hrvatske na uzorku od 1050 ispitanika.
– Rezultati pokazuju da 57,5% ispitanika ima umjetno božićno drvce, dok se 42,5% odlučuje za prirodno, što upućuje na blagu, ali stabilnu dominaciju umjetnih drvaca. Oni koji kupuju prirodna drvca, u daleko se većem broju odlučuju za rezana, a samo njih 15,8 posto za drvca u tegli. Utvrdili smo i da se u većim i srednjim gradovima češće koriste umjetna drvca, dok su prirodna drvca zastupljenija u manjim mjestima i ruralnim sredinama. I motivi odabira jasno se razlikuju. Umjetna drvca građani najčešće biraju zbog praktičnosti, trajnosti i dugoročne isplativosti, dok se prirodna drvca snažno povezuju s tradicijom, mirisom i autentičnim božićnim ugođajem. Ekološki razlozi prisutni su u oba izbora, ali rijetko su presudan čimbenik; većina ispitanika smatra da je upravo njihov osobni izbor ekološki prihvatljiviji – pojašnjava rezultate istraživačkog projekta Jaka Šišak Labaš, studentica Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. S njom kao voditeljicom projekta, koji su simbolično nazvali TreeChoice, surađivali su i kolege Luka Čulina, Karlo Štajdohar i Ivan Tin Vučić.
Jaka Šišak Labaš dodaje da istraživanje pokazuje visoku stabilnost potrošačkih navika, no da su korisnici prirodnih drvaca čak 3,5 puta skloniji promjeni izbora u odnosu na korisnike umjetnih drvaca. Dugoročno, za iduće božićne sezone oko 60% ispitanika planira kititi umjetno drvce, što upućuje na nastavak trenda. Studenti su proučavali i koje sve varijable utječu na odluke o nabavi božićnog drvca. Ustanovili su analizirajući vjeroispovijest, a 80,3% ispitanika pripadalo je katoličkoj vjeroispovijesti, da ona nije povezana s vrstom odabranog drvca. – Time se može zaključiti da religijska pripadnost, iako kulturološki važna u kontekstu Božića, ne djeluje kao diferencirajući čimbenik u odluci o vrsti drvca. No pokazalo se da veća kućanstva češće koriste prirodna drvca – dodaje J. Šišak Labaš.
Ekologija je razlog za odluku u obje skupine, no studenti su uočili izražen obrazac subjektivne ekološke racionalizacije, pri čemu ispitanici u većini slučajeva smatraju da je upravo njihov osobni izbor ekološki prihvatljiviji. – Za božićnu sezonu 2026. godine većina ispitanika planira koristiti umjetno drvce, njih 60,17%, što dodatno potvrđuje dugoročan trend rasta njegove zastupljenosti – zaključuju studenti koji su proveli projekt TreeChoice.
Karlo Beljan, profesor i njihov mentor na Fakultetu, pohvalio je angažman studenata koji su iskoristili mogućnost sudjelovanja u istraživanju kakva Fakultet cijelu godinu potiče na teme ekologije, prirode ili šumarstva.– Rezultati ovog projekta nazvanog TreeChoice bit će prezentirani 21. siječnja na tribini posvećenoj uzgajivačima prirodnih drvaca i predstavnicima trgovina kako bi doznali sve detalje analize i propitivali ih – dodaje prof. K. Beljan.
Bez obzira na odluku kakvo želite, božićno drvce možete nabaviti u trgovinama, rasadnicima, čak i online. Prirodno ćete platiti od 20 eura nadalje, ovisno o vrsti i veličini jele ili bora, a umjetno od 80 eura nadalje. Struka će vam reći da je odabir prirodnog drvca ipak ekološki prihvatljiviji, s obzirom na to da potiče novu sadnju te da se odbačena drvca pretvaraju u humus, pa tako postoji zaokružen ciklus u prirodi. Umjetna drvca, iako ih kupci obično mijenjaju u prosjeku svakih sedam godina, ostaju nerazgradiva u prirodi.
Otvori KEKS Pay
