Matematika je precizna. Zdravstvena potrošnja svake godine raste za 3-4% brže, više i snažnije od rasta bruto domaćeg proizvoda. Nije teško izračunati koliko će narasti udio zdravstvene potrošnje u hrvatskom BDP-u u idućih 10 godina. Jasno je, zdravstvo postavljeno samo kao potrošač sigurno vodi u kolaps nacionalne ekonomije. Zato je moderno zdravstvo usmjereno na zadovoljavanje stvarnih potreba i važan je činilac rasta produktivnosti i rasta socijalnog kapitala. Uredni sustavi precizno mjere kliničke, populacijske i ekonomske ishode svake zdravstvene intervencije, od neurokirurgije i imunologije do prevencije pretilosti ili kardiologije. Brzo kreiraju i uvode nove tehnologije. Stimuliraju promjene navika i ponašanja liječnika, medicinskih sestara i pacijenata. U Nizozemskoj, na primjer, novi telemedicinski projekt praćenja i podučavanja srčanih bolesnika kod kuće doveo je do smanjenja broja bolničkih prijema za 52 posto, nižih troškova za 26 posto i visoke razine zadovoljstva pacijenata i kliničara. Na svaki euro pametno uložen u poboljšanje zdravlja može se ostvariti pozitivan učinak od oko 2,50 eura ekonomske koristi. Ne, ne, ovdje kao primjer racionalnog “ulaganja” ne mislim na deset milijardi kuna upravo potrošenih za sanaciju našeg zdravstva. Jer, ta najveća hrvatska tvornica i golemi poslodavac koji stalno zapošljava nove djelatnike (više od 72.577 zaposlenih potkraj 2019., 4912 više nego 2014.) ekspresno je proizveo “povrat na investiciju” – milijarde kuna novih gubitaka u prvim mjesecima 2021. Kako našeg velikog, uspavanog potrošača poreza i doprinosa i gutača sanacijskih milijardi pretvoriti u brzog i dinamičnog kreatora novih vrijednosti, nove ekonomije? Pandemija COVID-19 pokazala je izravnu vezu između javnog zdravlja i zdravlja nacionalnog gospodarstva. U Americi ekonomija zdravstva ima udio od 18,1% BDP-a. U idućih 20 godina narast će na 28%. Europa poduzetnosti budi se samo šokovima. U prosincu 2020. Europski parlament izglasao je trostruko povećanje proračuna za zdravstvo za financiranje programa EU4Health nadovezujući se na lekcije naučene tijekom pandemije. Njegova je misija ojačati prekograničnu zdravstvenu suradnju, povećati kapacitet analitike i razmjene podataka te otpornost sustava, uključujući jačanje primarne zdravstvene zaštite. Kako bi mogla izgledati nova zdravstvena ekonomija u Hrvatskoj? Koji bi zdravstveni “projekti” mogli transformirati hrvatsko gospodarstvo u ekološki održivu, izvoznu ekonomiju temeljenu na modernom znanju i digitalnim platformama?
Stjepan Orešković piše: Pet ključnih točaka za spas hrvatskog zdravstva
Pandemija COVID-19 pokazala je izravnu vezu između javnog zdravlja i zdravlja nacionalnog gospodarstva. Europa poduzetnosti budi se, ispada, samo šokovima
Komentara 6
Jos onomad , cini mi se, 2012-2013 kad je SDP bio na vlasti pokusalo se angazirati specijaliziranu agenciju koja je dobila zadatak dubinski skenirati bolesni hrvatski zdravstveni sustav . Potrosio se novac a rezultati nikada javno nisu objavljeni. Kad suu politicke elite dobile scan rezultate na papiru , izbuljile su im se oci ,i problem se pretvorio u jos jedan pozamasan spis koji je zavrsio u nekoj od dubokih ladica Ministarstva zdravstva.
Isluženi komunistički paramedicinski kadar koji ima sve recepte.Problem je kada ih treba primjeniti niti jedan nije djelotvoran.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ah, upravo ovakvi stručnjaci su propagirali jeftino zdravstvo temeljeno na jeftinom doktoru (bosonogi doktori), široko dostupno u svakom selu! Promjenio se sustav i on se iz temelja "promijenio"!? Ovaj i svi drugi moraju znati da već imamo veliki manjak doktora i sestara i budućnost u tom pogledu je još gora! Ako se ovi zaposle u medicinskom turizmu što će ostati običnom narodu? To ne brine ovog dojučer propagatora socijalne (jeftine) medicine!